Završna konferencija projekta Pomorskih i multimodalnih održivih rješenja transporta putnika i usluga (MIMOSA) održana je danas u organizaciji Pomorskog fakulteta u Rijeci u opatijskom hotelu Ambasador pod nazivom Jačanje prekogranične mobilnosti – održive i povezane usluge i rješenja.

Projekt MIMOSA dio je Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska (2014. – 2020.), s ukupnim proračunom vrijednim 7,14 milijuna eura, a cilj projekta je poboljšanje ponude multimodalnih održivih prometnih rješenja i usluga promoviranjem novog prekograničnog pristupa za mobilnost putnika u programskom području Italija-Hrvatska.

Projekt provodi 19 projektnih partnera iz Italije i Hrvatske koji pripadaju tijelima javne vlasti, pružateljima usluga prijevoza putnika, razvojnim agencijama, lučkim upravama, istraživačkim ustanovama te ustanovama za visoko obrazovanje.

Tri godine

Rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija istaknula je da je projekt trajao tri godine.

– Velika je stvar za naše sveučilište, kao i Pomorski fakultet u Rijeci, da je bilo dio istraživanja i prijenosa znanja u zajednicu u sklopu ovog projekta.

Održivi promet i održiva mobilnost važne su teme u ovom trenutku zbog nas samih, turizma, ali i ciljeva održivog razvoja. Projekt je kombinacija istraživanja i dionika iz realnog sektora, pri čemu je uključena cijela jadranska Hrvatska, kao i talijanske priobalne regije, rekla je rektorica.

Dekanica Pomorskog fakulteta Ana Perić Hadžić objasnila je da je u projektu riječ o održivom transportu putnika, kao i mobilnim rješenjima u putničkom prijevozu.

– Kolege s fakulteta sudjelovali su u svim glavnim elementima projekta. Cilj je ekološka i ekonomska održivost, s obzirom na to da sam transport nije pretjerano prijateljski prema okolišu, sa svim njegovim emisijama i nusproduktima.

Ovakvi projekti pridonose nalaženju rješenja kako uspostaviti održivost, uz današnje ekološke, ekonomske i društvene standarde.

Proučava zašto se krećemo, koji su načini kretanja, kao i kako primijeniti nova sredstva transporta ili rute, primjerice, s aspekta smanjenja emisija CO₂. Transport mora podržati sve što je moguće u kontekstu održivosti, kazala je Perić Hadžić.

O krajnjim rezultatima projekta govorili su Paolo Dileno iz Centralnoeuropske inicijative i Igor Rudan, profesor Pomorskog fakulteta u Rijeci.

Niz aktivnosti

– U ovom je projektu proveden čitav niz aktivnosti, poput izrade različitih studija i pilot-projekata. Posebno smo obradili potražnju za putničkim prijevozom, pri čemu imamo velike »pikove« kretanja putnika, u određenim periodima, poput sezone godišnjih odmora, što je vrlo značajno po pitanju zaštite okoliša.

Dio te potražnje ovim projektom nastojimo prebaciti na održivije načine transporta putnika. Identificirali smo nove mogućnosti, kao i nove usluge, kako bismo promovirali takve, održivije načine kretanja ljudi među dvjema državama, rekao je Dileno.

Rudan je, govoreći o konkretnim rezultatima projekta, među ostalim naveo da je cijeli projekt djelomično usporila pandemija COVID-19, no sve je privedeno kraju, pri čemu su razvijene studije različitih oblika mobilnosti, od korištenja bicikala na električni pogon do lakšeg pristupa za osobe s invaliditetom.

– Izrađeni su brojni dokumenti iz kojih bi se trebali razvijati konkretni projekti, akcijski planovi i razvojne studije. Primjerice, dio lučkih uprava razvijao je rješenja pristupa osobama s invaliditetom, od plaža do sredstava transporta.

Drugi dio bio je vezan za intermodalni prijevoz putnika i korištenje različitih sredstava prijevoza, kao i njihovo dijeljenje. Najveći dio sredstava utrošen je na pilot-projekte, pa je tako u Šibeniku izgrađeno više ulaza u more za invalide, a na talijanskoj strani i u Dubrovniku parkirališta za električne bicikle, rekao je Rudan.