Kapitalna „Velika geografija Hrvatske“, edicija od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor, stigla je do svoje četvrte knjige, „Fizička geografija Hrvatske – Prirodno-geografska osnova razvoja“

. Riječ je zapravo o drugoj monografiji u nizu, ali četvrtoj koja se predstavlja, budući da je zajedno s prvom, „Geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske“ predstavljena i sedma knjiga „Razvoj i značenje hrvatske geografije“, dok je u međuvremenu izašla i Geografija 3 – „Povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske“.

Razlog kasnijeg izlaska knjige koja nosi broj 2 je zahtjevnost teme koju obrađuje, ali i činjenica da je u njezinom radu sudjelovalo 15 znanstvenika, više nego u bilo kojoj drugoj.

O važnosti monografije za hrvatsku geografiju i izdavaštvo u cjelini danas je na predstavljanju knjige u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru govorila i članica Upravnog odbora Školske knjige Matilda Bulić.

– Zahvaljujem profesoru Magašu što je imao veliku strast i okupio vrhunske stručnjake na radu ovih kapitalnih djela. Svi oni dali su sve od sebe kako bismo napokon dobili izdanje o hrvatskom prostoru kakvu on zaslužuje, istaknula je Bulić.

Na projekt se Magaš svojedobno odlučio jer mu se, kako je rekao, činilo da u našoj zemlji nedostaje znanja i literature o vlastitom prostoru.

– Nakon Geografije koja je izdana 2013. godine pomislio sam da bi od svakog poglavlja iz nje trebalo napraviti knjigu. Kamo sreće da ima još ambicija da se i za neka druga području takve knjige ostvare i da ova Geografija dobije svoju osmu, devetu ili desetu knjigu.

Hvala Školskoj knjizi, upravama Sveučilišta u Zadru, autorima i suradnicima koji su se uhvatili teškog zadatka da pruže sintezu i građu koja će biti pristupačna, a dovoljno znanstvena da je prihvate znanstvenici profesori i studenti, rekao je urednik Geografije prof. dr. sc. Damir Magaš.

Nekadašnjem rektoru na ovom i prethodnim knjigama čestitali su njegovi nekadašnje kolege s Odjela za geografiju, a danas rektor i prorektorica Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić i izv. prof. dr. sc. Lena Mirošević.

Ovakvim izdanjima, istaknula je Mirošević, Sveučilište omogućuje vidljivost znanstvenog rada široj zajednici, a znanstvenicima omogućava da daju doprinos ljudskom znanju, pouče nove generacije i utječu na svoje znanstveno područje.

– Neki znanstvenici se bave uskom specijalizacijom, vrlo pomno analiziraju svoje objekte, li pritom možda izgube kontekst nekog procesa.

S druge strane su oni koji su „specijalisti za sve“ i teško je pozicionirati se između te dvije krajnosti, osobito ako je na istom mjestu više znanstvenika različitih disciplina, u ovom slučaju geografije, geologije, agronomije, speleologije, biologije…

Konačan rezultat je djelo kojemu ne promiču detalji, ali se gleda s velike visine, istaknuo je rektor Faričić.

Kada se pokušava u prostoru prepoznati identitetske odrednice, nije dovoljno analizirati samo vizualne: osim samog krajobraza tu su i reljefni oblici, hidrografija, klima, biljni svijet koji nije samo scenografija.

– Društva koja su se razvijala na tlu današnje Hrvatske imala su prostor ne kao scenarij, nego prostor svojevrsnog suživota čovjeka i prirode.

Znanstvenici su vodili računa o funkcijama prostora i na to na koji način se one odražavaju na oblikovanje prostora, kako čovjek svojim aktivnostima utječe na prostor i na koji način još uvijek ovisimo o tom prostoru.

Izuzetno su važni edukativna i odgojna uloga ove publikacije, kako bismo se prema tom prostoru odnosili s najvećim mogućim obzirom, zadovoljavajući svoju egzistenciju i materijalne potrebe, ali održivo misleći na sljedeće naraštaje, zaključio je Faričić.

O sadržaju knjige govorili su suautori izv. prof. dr. sc. Ivan Čanjevac i prof. dr. sc. Nina Lončar te suradnik doc. dr. sc. Denis Radoš.

Teme su raznolike i obimne, kako i zaslužuje ovakvo djelo, poput korištenja vodnih resursa, geološke podloge, krškog i ne-krškog prostora, klime, pedologije, geomorfologije, speleologije, biogeografije, distribuciji tla, regijama, rasporedu biljnih i životinjskih vrsta…

Unatoč znanstvenom diskursu tečno se čita i primjerena je i za geografske entuzijaste, a ne samo znanstvenike i studente.