Znanstveni tim s dva instituta u Barceloni otkrio je da unos masti u organizam »pogoni« nastanak metastaza, odnosno širenje malignih stanica karcinoma. Njihovo istraživanje čije je rezultate objavio časopis Nature pokazalo je da se kod miševa koji su imali prehranu bogatu mastima – uključujući i palmitinsku kiselinu koja se nalazi u mnogim mastima, uljima, te proizvodima koje često konzumiramo – razvio najagresivniji oblik metastaza. Znanstvenici su pri tome kao ključni faktor identificirali molekulu CD36, a stručnjaci smatraju da je otkrivena važna »slaba točka« procesa metastaziranja koja bi se mogla iskoristiti u budućim tretmanima bolesti.

Razvoj antitijela

Znanstvenici su potom analizirali i javne baze podataka, potvrdivši i da je visoka razina CD36 molekula korelirala s lošijim ishodima kod ljudi oboljelih od raka mjehura, pluća, dojki i nekih drugih karcinoma. Tim iz Barcelone sada radi na razvoju antitijela protiv CD36 molekula koja bi se mogla koristiti u kliničkim istraživanjima na ljudima, iako će, po njihovim tvrdnjama, trebati barem četiri godine do te faze. Benitah navodi da bi takva terapija mogla biti korisna čak i nakon što se karcinom već proširio – rezultazi njihovog istraživanja pokazali su, naime, da su eksperimentalna anti-tijela iskorijenila 15 posto metastaza, a ostale smanjila za 80 posto.

Otkriće kolega iz Barcelone za naš je list komentirao i prof. dr. sc Bojan Polić s Medicinskog fakulteta u Rijeci potvrdivši da se »radi o prilično važnom otkriću«.

 Uspješno blokiranje

– Metastatske stanice oralnog karcinoma pojačano izražavaju receptor/transporter (CD36) za masne kiseline i lipoproteine i na taj način su sposobne koristiti lipide (masti) iz okoline za svoj metabolizam i preživljavanje. Naime, preživljavanje i dioba metastatskih stanica zahtjeva veliku količinu energije, pa je to jedan od načina kako se one prilagođavaju za njih nepovoljnim uvjetima. Znanstvenici su blokiranjem spomenutog receptora/transportera uz pomoć monoklonskih protutijela u pokusima na laboratorijskim miševima, kojima su presađeni humani karcinomi, uspjeli gotovo u potpunosti blokirati nastanak metastaza. Spomenuti receptor/transporter je inače prisutan u povećanoj mjeri i na metastatskim stanicama drugih tumora poput karcinoma dojke, mokraćnog mjehura, pluća, pa stoga ovo istraživanje ima potencijalno veliku važnost. Navedeni pokusi bude nadu da bi se ovaj način terapije mogao primjeniti i na ljudima kroz nekoliko godina, koliko je potrebno da se testiraju specifična monoklonska protutijela i u ljudi, te vidi njihova stvarna učinkovitost. Inače, monoklonska protutijela ili slične molekule se danas uspješno koriste u specifičnoj terapiji različitih tumora i drugih bolesti, pa je njihova upotreba u medicini sve češća, navodi Polić.

Nature prenosi da tim iz Barcelone trenutno radi na studiji koja bi na uzorku od tisuću ljudi oboljelih od raka u njihovoj krvi tražila lipide koji bi mogli biti povezani s metastazama. U ovoj fazi, međutim, upozoravaju stručnjaci, prerano je zaključiti da bi ljudi oboljeli od karcinoma trebali izbjegavati prehranu bogatu mastima, a posebice bi to moglo biti opasno za one pacijente kojima je takva prehrana potrebna.