Nova studija otkriva da potočna pastrva može biti ovisna o malim količinama metamfetamina koji se pojavljuju u njihovom slatkovodnom okruženju.

Do ovog zaključka došao je tim čeških znanstvenika u na prvi pogled neobičnom istraživanju. No, kako je utvrđeno, ostaci droge, tako i metamfetamina, odnosno crystal metha, zagađuju rijeke širom svijeta kao što je to slučaj i sa „legalnim“ kemikalijama, od deterdženata do ostataka lijekova prepisanih na recept.

Crystal meth je kemikalija koja izazova brzu i snažnu ovisnost i u ovom slučaju prodire do mozga riba i funkcionira na isti način kao i kod čovjeka. Poznato je da konzumiranje izaziva trenutnu i intenzivnu euforiju koja ne traje dugo, što dovodi do toga da mu se konzumenti brzo vraćaju. Nakon dužeg uzimanja ova droga izaziva anksioznost, zbunjenost, nesanicu, promjene raspoloženja i nasilno ponašanje.

“Ovisnost o drogama kod divljih riba mogla bi predstavljati još jedan primjer neočekivanog pritiska na vrste koje žive u blizini urbanih sredina” – napisao je u studiji jedan od autora studije Pavel Horký s češkog Sveučilišta za prirodne znanosti u Pragu.

Zamisliti sliku ribe da prolazi faze ovisnosti kao čovjek nije baš lako, ali češki znanstvenici u studiji objavljenoj u Journal of Experimental Biology pratili su upravo taj obrazac.

Izolirali su određeni broj pastrva u spremniku vode „obogaćene“ istom razinom metamfetamina koja je pronađena u nekim rijekama. Nakon osam tjedana, riba je prebačena u novi spremnik s mogućnošću da ode u odjeljak koji sadrži čistu vodu i onu obogaćenu methom. Znanstveni tim je utvrdio da je pastrva postala ovisna nakon dva mjeseca, da će pouzdano potražiti drogu nakon uklanjanja iz takvog okruženja odnosno izabrati vodu obogaćenu methom, te će se početi ponašati drugačije zbog apstinencijske krize.

Za početak, „navučene“ pastrve su pokazivale manju razinu aktivnosti od onih iz nezagađene vode. Nakon što bi bile prebačene u čistu vodu, još 10 dana meth je bio prisutan u mozgu riba.

Iako će u studiji reći da je test napravljen u kontroliranim uvjetima i da to nije dokaz da svjetskim rijekama u blizini urbanih sredina plivaju gomile nadrogiranih riba koje pate od apstinencijske krize, ipak su sigurni da ispuštanje legalnih i ilegalnih medikamenata negativno utječe na njihov život i brojnost.

„Naši rezultati sugeriraju da emisija ilegalnih droga u slatkovodne ekosustave uzrokuje ovisnost riba i mijenja sklonosti staništa s neočekivanim štetnim posljedicama od značaja na razini jedinki i cijele populacije. Kao takva, naša studija identificira prijenos ljudskih društvenih problema na vodene ekosustave“ – zaključuju češki znanstvenici sa Sveučilišta za prirodne znanosti u Pragu i Sveučilišta Južne Češke u Češkim Budejovicama u svom istraživanju.

U studiji nije objašnjeno zašto je pastrva izabrana kao “zamorac” za test. Naime, pastrva obitava u čistim, hladnim, planinskim rijekama i potocima koje su uglavnom udaljene od većih gradova. S druge pak strane, bilo bi zanimljivo vidjeti bi li isti princip ovisnosti vrijedio za ribe koje nisu toliko osjetljive na čistoću vode kao što su som, klen, štuka ili grgeč, i kojih ipak ima više u vodenim ekosustavima u blizini većih urbanih sredina negoli potočnih pastrva.