Tablete na bazi paracetamola kao što su Lekadol i Panadol su od onih za kojima najčešće posežemo kad nas zaboli glava ili nešto drugo. „Odokativno“ trošenje pojačava njihova lako dostupnost jer nije potreban recept za njihovo izdavanje, a i nekako se održava i opći dojam da je paracetamol siguran, i da ne izaziva nuspojave. Što je u biti i točno, ako ga se uzima povremeno i kad za to zaista postoji potreba.

No, učestala i pretjerana uporaba, posebice u djece, može kumovati razvoju astme, bolesti jetre i bubrega, pa i srčanih bolesti.

Znanstvenici sa Sveučilišta Ohio State su nakon opsežnih testiranja došli do iznenađujućih posljedica uzimanja paracetamola koje nisu fizičke, već, recimo to tako, psihičke naravi. Ljudi, naime, nakon uzimanja paracetamola osim što manje osjećaju bol, mijenjaju svoje ponašanje, smanjuje im se recepcija povrijeđenih osjećaja, smanjuje im se osjećaj empatije, pa čak dolazi i do otupljivanje kognitivnih funkcija.

Ovo posljednje već je primijećeno u nekim drugim istraživanjima, no znanstvenici iz Ohioa došli su do zaključka da uzimanje paracetamola dovodi do toga da ljudi nesvjesno funkcioniraju s više rizika, čine ono što inače ne bi.

“Čini se da paracetamol čini da ljudi osjećaju manje negativnih emocije prema rizičnim aktivnostima – jednostavno se ne osjećaju toliko uplašeno” – komentirao je nalaze istraživanja Baldwin Way sa Sveučilišta Ohio State.

“S obzirom da gotovo 25 posto stanovništva u SAD-u uzima paracetamol svaki tjedan, smanjena percepcija rizika i povećano preuzimanje rizika mogli bi imati važne učinke na društvo.” Konkretno, u uvjetima pandemije, kako kaže Way, a prenosi Science Alert, netko s blagim simptomima koji upućuju na COVID-19 može pomisliti da nije previše rizično da napusti kuću i sretne se s ljudima ako je pod „utjecajem“ paracetamola.

Kako su znanstvenici došli do tog zaključka? U nizu eksperimenata u kojima je sudjelovalio preko 500 sveučilištaraca, Way i njegov tim izmjerili su kako jedna doza od 1000 mg acetaminofena (preporučena maksimalna pojedinačna doza za odrasle) naslijepo dodijeljena sudionicima utječe na njihovo ponašanje u riziku u usporedbi s onima koji su popili placebo.

U svakom od eksperimenata sudionici su morali napumpati nenapuhani balon na zaslonu računala, a svako proširenje balona donosilo je veću virtualnu nagradu u novcu. Rečeno im je da „zarade“ što više novca ali i da ga prestanu napuhivati kad misle da će puknuti jer će tako izgubiti sav novac.

Pokazao se da je su oni studenti koji su uzeli paracetamol napuhivali balon na zaslonu više i češće im je pucao negoli u skupini onih koji su uzeli placebo.

“Ako ne želite riskirati, možete pumpati nekoliko puta, a zatim odlučiti unovčiti jer ne želite da balon pukne i izgubi novac. Oni pod paracetamolom išli su dalje, vjerujemo da je to zbog toga jer bili manje anksiozni i imali manje negativnih osjećaja zbog mogućnosti pucanja balona” – rekao je Baldwin Way.

Drugim riječima, kad uzmu paracetamol, ljudi su puno manje oprezni.

Uz simulaciju balona, ​​sudionici su tijekom dva eksperimenta ispunjavali i ankete, ocjenjujući razinu rizika koji su percipirali u raznim hipotetičkim scenarijima, poput klađenja na sportski događaj u visini dnevne zarade, bungee skakanja s visokog mosta ili vožnje automobila bez sigurnosnog pojasa.

Na temelju prosjeka rezultata različitih testova, znanstveni tim zaključio je da postoji značajna veza između uzimanja paracetamola i odabira većeg rizika.