Odana počast Gaji Petroviću, jednom od najznačajnijih svjetskih filozofa

Petrović je na tradiciji Marxa i zapadne filozofije Oblikovao originalnu koncepciju, koja će sigurno nadrasti naše vrijeme, nesklono duhu i filozofiji, kaže Lino Veljak

KARLOVAC – Postavljanjem spomen ploče na pročelje kuće u kojoj je proveo djetinjstvo i prvi dio života, u Karlovcu je danas odana počast Gaji Petroviću, jednom od najznačajnijih svjetskih filozofa druge polovice 20. stoljeća.

Ploča s medaljonom akademskog kipara Zdravka Brkića postavljena je točno na dan, kad bi Petrović proslavio svoj 87. rođendan.

– Petrović je na tradiciji Marxa i zapadne filozofije oblikovao originalnu koncepciju, koja će sigurno nadrasti naše vrijeme, nesklono duhu i filozofiji. Prevođen na sve svjetske jezike, Gajo Petrović je diljem svijeta pronio duh naše sredine i bez pretjerivanja možemo biti ponosni što smo iz zemlje u kojoj je djelovao, ustvrdio je na današnjoj svečanosti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Lino Veljak, Petrovićev bivši student i akademski nasljednik.

Marin Bakić iz ‘Polke’ podsjetio je, pak, kako je glavna koncepcija Gaje Petrovića bila kritika.

– Nije nekritičan odnos do stvarnosti nikada proizveo napredak nekog društva, neke zajednice, nego upravo obratno. I upravo su najprosperitetnije one zajednice čiji su članovi slobodni bez posljedica iznositi kritike i gje je ona temeljno načelo javnog rada. U tom smislu spomen ploča filozofu Gaji Petroviću može poslužiti kao putokaz Karlovcu, koji će ga usmjeravati na put profiliranja kao grada ugodnog rada i življenja, u kojem će slobodni građani slobodno sudjelovati u javnom životu bez straha od sankcija i u kojem se neće zadovoljavati samodostatnošću i inercijom, zaključio je Bakić.

Petrović je rođen 1927. godine u uglednoj karlovačkoj obitelji, a osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu. Filozofiju je studirao u Zagrebu, Lenjingradu i Moskvi. Diplomirao je i doktorirao u Zagrebu. Za života je objavio 19 knjiga i stotine rasprava i članaka. Utemeljio je brojne časopise u zemlji i inozemstvu, a možda je najpoznatiji široj javnosti kao autor udžbenika Logike. Bio je šef katedre za logiku i teorijsku filozofiju, pročelnik Odsjeka za filozofiju, osnivač i dugogodišnji predstavnik Zavoda za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedan od osnivača i predsjednik Hrvatskog filozofskog društva. Pokretač je i glavni i odgovorni urednik svjetski uglednog časopisa „Praxis“ za koji su pisali neki od najvećih mislilaca onog vremena, te Korčulanske ljetne škole, na kojoj su također sudjelovali vodeći svjetski filozofi tog vremena. Bio je član Institut international de philosophie iz Pariza, Institute for Advanced Stuidies na Princetonu, Wissenschaftkollegs zu Berlin, član počasnog odbora College international de philosophie iz Pariza, potpredsjednik Ernest Bloch Gesellschafta iz Ludwigshafena… Predavao je na sveučilištima diljem svijeta, surađivao sa slavnim misliocima poput Ernesta Blocha, Martina Heideggera ili Herberta Marcusea. Bio je kritičar dogmatskog marksizma i nacionalizma.