Ljudska vrsta, Homo sapiens pojavila se u Africi prije više od 300 tisuća godina, a iz Afrike u druge dijelove krenuli su migrirati prije oko 60 do 70 tisuća godina. Bio je to početak globalnog širenja naše vrste. No, kamo su prvi ljudi kretali nakon napuštanja Afrike? Reuters javlja kako bi nova studija »The Persian plateau served as hub for Homo sapiens after the main out of Africa dispersal«, objavljena krajem ožujka u časopisu »Nature Communications« mogla ponuditi odgovor. Čini se da su se grupe lovaca-sakupljača zadržale tisućama godina kao homogena populacija u geografskom središtu koje se protezalo između Irana, jugoistočnog Iraka i sjeveroistočne Saudijske Arabije prije nego što su naselile cijelu Aziju i Europu prije otprilike 45.000 godina, prenosi Reuters zaključke jednog od koautora studije Luce Paganija, sa Sveučilišta u Padovi, kao i antropologa Michaela Petraglije, s australskog sveučilišta Griffith. Istraživači svoje zaključke temelje na podacima dobivenima iz očuvanog DNK, ali i modernih uzoraka, genetskih bazena, a u obzir su uzeli i paleoekološke dokaze koji su pokazali da je Perzijska, odnosno Iranska, visoravan bila savršeno mjesto za život.

– Naši rezultati daju prvu potpunu sliku o tome gdje su se nalazili preci svih današnjih neafrikanaca u ranim fazama kolonizacije Euroazije, kaže molekularni antropolog Luca Pagani. Njegov kolega iz Australije, Michael Petraglia, dodaje da njihova studija govori o nama i našoj povijesti – njihov je cilj bio razotkriti dio misterija o ljudskoj evoluciji i rasprostranjenosti širom svijeta.

– Kombinacija genetskih i paleoekoloških modela omogućila nam je da predvidimo mjesto na kojem su prve ljudske populacije obitavale čim su izašle iz Afrike, kaže Petraglia. Podsjetimo, paleoekologija je znanstvena disciplina koja proučava međudjelovanje različitih organizama i njihova okoliša u geološkoj prošlosti. Na Iranskoj visoravni bilo je dovoljno hrane, pronađeni su dokazi da su ljudi ondje novili gazele, ovce i koze. Dakle, lovili su malu i veliku divljač, no skupljali su i biljke. Također, čini se da su skupine lovaca i sakupljača prakticirale sezonski način života, živeći u nizinama u hladnijim mjesecima i u planinskim predjelima u toplijim mjesecima, objasnio je Petraglia. Pretpostavlja se da su ljudi koji su u to vrijeme živjeli na Iranskoj visoravni imali tamnu kožu i tamnu kosu, možda nalik ljudima Gumuza ili Anuaka koji sada žive u dijelovima istočne Afrike.