“Koristimo ovaj alat za obuku voditelja šumarske službe ovog područja kako bi prikupljali podatke i analizirali ih te donosili prave odluke”, ispričao je Nzigiyimpa.

Praćenje i zaštita svjetskih šuma nije samo važno za lokalne zajednice i gospodarstva na koja ono najizravnije utječe. Uništavanje šuma pridonosi klimatskim promjenama te bi očuvanje šuma moglo pomoći u borbi protiv njih, piše BBC.

Oko 10 milijuna hektara svjetskih šuma uništi se svake godine, prema podacima Ujedinjenih naroda. Takvo uništavanje šuma za 20 posto povećava svjetsku emisiju ugljičnog dioksida, prema podacima fundacije World Wildlife Fund (WWF). “Reducirajući uništavanje šuma možemo reducirati emisije ugljičnog dioksida i boriti se protiv klimatskih promjena”, upozoravaju iz WWF-a.

U pokušaju da se oporave šume i općenito priroda, Ujedinjeni narodi lani su pokrenuli UN-ovo Desetljeće obnove ekosistema. Tako su zemlje, kompanije i druge organizacije obećale da će pokrenuti akcije s ciljem sprječavanja i zaustavljanja degradacije ekosistema te njegove obnove širom svijeta.

Ferm koristi satelitske snimke

“No samo obećanje o očuvanju šuma nije dovoljno”, kaže Yelena Finegold, zadužena za šumarstvo pri UN-ovoj organizaciji FAO (Food and Agricultural Organization). “Postoji potreba za odgovornim planiranjem načina obnove ekosistema, nakon čega trebaju uslijediti  akcije omogućene ulaganjem, a potreban je i sustav promatranja kako bi se obnova pomno zabilježila”, kaže Yelena Finegold.

Yelena Finegold / Screenshot

Taj povećani interes za očuvanje šuma potaknuo je stvaranje novih alata za bolje prikupljanje, sortiranje i korištenje podataka o šumama. Jedan od tih alata je FAO-ov website Framework for Ecosystem Monitoring (Ferm), koji je pokrenut lani i koristi satelitske snimke kako bi zabilježio promjene u šumama širom svijeta. Karte i podatke mogu koristiti svi korisnici interneta, bilo da je riječ o znanstvenicima, državnim dužnosnicima, poslovnim ljudima ili građanima.

Osnovni izvor informacija websitea Ferm je NASA i njen Sustav za istraživanje dinamike globalnog ekosistema Gedi (Global Ecosystem Dynamics Investigation system). Izgovara se kao “Jedi” iz Ratova zvijezda i stručnjaci koji rade na očuvanju prirode sada slobodno mogu poručiti: “Neka šuma bude s vama”.

Riječ je o prilično znanstveno-fantastičnoj tehnologiji koja se pretočila u stvarni život. “Laserskim zrakama gađamo stabla iz Međunarodne svemirske postaje (ISS)”, objašnjava Laura Duncanson, s Odjela za geografiju Sveučilišta u Marylandu, koja pomaže u vođenju projekta Gedi.

“Tako mapiramo šume u 3D formatu, bilježimo visinu stabala i sadržaj ugljika”, pojašnjava Duncanson, koja je vodeći stručnjak u promatranju šuma iz daljine. “Riječ je o uzbudljivoj novoj tehnologiji jer smo desetljećima iz svemira promatrali uništenje šuma, a sada uz pomoć sustava Gedi možemo odrediti koliko ugljičnog dioksida gubimo dok gubimo komadić šume”, tvrdi Duncanson.

Karte i podaci šalju se i websiteu Ferm pomoću US business Planeta, sustava koji rukovodi s više od 200 satelita opremljenih  kamerama.  One svakodnevno bilježe 350 milijuna fotografija Zemljine površine, tako da svaka pokriva područje od jednog četvornog kilometra.

Sustav US business Planet mogu izravno unajmiti i koristiti vlade te tvrtke širom svijeta. Osim što nadzire šume, njegove kamere mogu se koristiti i za praćenje suše, poljoprivrede, energetskih i infrastrukturnih projekata te nadziranje ključne infrastrukture kao što su luke.

NL arhiva

Remi D’Annunzio, jedan od voditelja šumarskog odjela FAO-a, objašnjava da su sve te snimke iz svemira uvelike promijenile način promatranja šuma. “Sada, sa svim tim satelitima na raspolaganju možemo dobiti potpunu sliku Zemlje svaka četiri ili svakih pet dana”, pojašnjava D’Annunzio.

Primjeri korištenja tog sustava promatranja putem websitea Ferm su  projekti u Vijetnamu i Laosu, gdje se na taj način nastoji spriječiti ilegalna sječa drveća. Poljoprivrednici i aktivisti na terenu dobivaju upozorenja putem mobitela kada se novim sustavom uoči uništavanje šuma.