Ilustracija / Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Otkriće nije revolucionarno samo zato što povezuje kognitivno propadanje mozga s odnosom koji imamo s novčanikom, već prije svega zato što nam omogućuje liječenje pacijenta, izbjegavajući veće probleme
povezane vijesti
Test za predviđanje, otkrivanje i mjerenje demencije i Alzheimerove bolesti napokon postoji. I povezan je s novcem. Ili, bolje rečeno, s odnosom koji pacijent ima s novcem. Otkriće nije revolucionarno samo zato što povezuje kognitivno propadanje mozga s odnosom koji imamo s novčanikom, već prije svega zato što nam omogućuje liječenje pacijenta, izbjegavajući veće probleme, javlja Il Corriere Adriatico. Za otkriće je zaslužna dr. Francesca Burgio (37), koja na Institutu San Camillo u mjestu Lido di Venezia vodi Neuropsihološku službu i srodni Neuropsihološki laboratorij, koji se bavi terenskim istraživanjima. Dr. Burgio je psihoterapeutkinja s diplomom iz Padove, doktoratom iz neuroznanosti, specijalistkinja neuropsihologije, Sicilijanka iz Palerma koja radi na institutu IRCCS-u (Institut za znanstvenu hospitalizaciju i njegu) San Camillo od 2012. godine. To je centar izvrsnosti prepoznat u cijeloj Europi i financira ga talijansko ministarstvo zdravstva.
“Uzmite novac sami”
“Iz promatranja svakodnevice shvatili smo da postoji nešto što još nismo dovoljno istražili. Mislim na staricu koja otvara novčanik u supermarketu i kaže prodavačici: “Uzmite novac sami”. Kako smo do sada tumačili ovu scenu? Većinu je to zasmetalo, ponekad smo žalili tu staricu, a ponekad smo s razumijevanjem gledali na starije ljude. No iza ove scene krije se temeljno otkriće, a to je da je “jedan od pokazatelja neurološkog propadanja zbog neurodegenerativnih ili cerebrovaskularnih bolesti i patološkog kognitivnog starenja upravo odnos s novcem”, objašnjava dr. Burgio. I nije to samo pitanje godina, demencija nije samo posljedica starosti, jer je ponekad moždani udar dovoljan da dovede osobu u stanje da više ne zna baratati novcem. “Čak i ako je možda dan ranije bila čarobnjak za financije” – komentira Francesca Burgio koja je krenula od jedne bakice u supermarketu “kako bi proučila autonomiju koju osoba ima u upravljanju tom temeljnom sferom svakodnevnog života, a to je sposobnost razumijevanja vrijednosti novca”. To je problem o kojem su razmišljali mnogi znanstvenici širom svijeta.
Test Nadl-f
“Razvili smo test Nadl-f (Numeričke aktivnosti u svakodnevnim financijama) koji nam može pokazati je li osoba u stanju samostalno upravljati svojim novcem”, objašnjava dr. Burgio, kako javlja Il Corriere Adriatico. Polazi se od jednostavnog prepoznavanja novčanica i kovanica, novčanica od 10 eura, od 50 eura, kovanica od 1 eura, a zatim se prelazi na brojanje novca. Potom se prelazi na složenije zadatke kao što je određivanje ispravne vrijednosti nečega što osoba želi kupiti. Zatim se postupno prelazi na sve složenije koncepte, primjerice – osoba mora odgovoriti što je IBAN i na kraju osoba treba prosuditi o određenoj situaciji kako bi se utvrdilo je li sklona vjerovati u bilo koju priču koja joj je ispričana. “Ako je prisutno cerebralno kognitivno starenje, pacijent ne razumije namjere osobe ispred sebe”, objašnjava dr. Burgio.
Magnetska rezonanca kao potvrda
A da bi se potvrdila vrijednost testa koji je razvila dr. Francesca Burgio, preostaje samo osobu poslati na magnetsku rezonancu (MRI). “Vidjeli smo kako su kod tih pacijenata nadražena subkortikalna područja mozga, na primjer kada postoje podražaji povezani sa seksom ili hranom, dok nedostaju podražaji u gornjim kortikalnim područjima.” Ukratko, to znači da oni koji imaju kognitivno oslabljen mozak jako vole baratati novcem, no nažalost lako ostaju bez njega.
Terapija na daljinu
Stoga je, zaključuje dr. Burgio, tim osobama potrebna rehabilitacija. Talijansko ministarstvo zdravstva nije financiralo samo istraživanje koje je poslužilo za izradu testa, “već i paket rehabilitacije, kako bi se pacijentima vratila sposobnost koju su imali prije bolesti – da svladaju odnos novcem – što je važan dio života. Test nam, dakle, također omogućuje da interveniramo u fazi koja prethodi demenciji. Razvili smo i telerehabilitaciju, odnosno terapiju na daljinu. Pacijentu dajemo mali kompjuter – tablet pomoću kojeg vježba i rezultate procjenjujemo na daljinu”, kaže dr. Burgio.