Foto: iStock
Istraživanje na širokom uzorku američkih građana između 2006. i 2018. godine pokazuju da razina inteligencije u tri od četiri kognitivne domene pada. Razlike u rezultatima bile su prisutne bez obzira na dob, obrazovanje ili spol
povezane vijesti
Dokazano je da je inteligencija ljudi, odnosno njihov IQ rastao kroz 20. stoljeće, odnosno od 30-ih godina do kraja prošlog stoljeća i to po stopi od 3 do pet poena u standardnom IQ testu. To je tako zvani Flynnov efekt koji se objašnjava boljim obrazovanjem, boljom ishranom ljudi, činjenicom da su prisiljeni sve više čitati i da ih nove tehnologije potiču da razmišljaju sve apstraktnije.
Ipak, čini se da je tom rastu došao kraj, barem po pitanju Amerikanaca i sudeći prema istraživanju Northwestern sveučilišta iz Evanstona, Illinois objavljenom u znanstvenom časopisu Intelligence. Istraživanje na širokom uzorku američkih građana između 2006. i 2018. godine pokazuju da razina inteligencije u tri od četiri kognitivne domene pada. Razlike u rezultatima bile su prisutne bez obzira na dob, obrazovanje ili spol.
Iako rezultati sugeriraju upravo to, jedna od autorica studije Elizabeth Dworak prokomentirala je za SciTech Daily da ne želi da ljudi misle kako su „Amerikanci postali manje inteligentni“. Možda su u pitanju uzorci pitanja na testovima koji se mijenjaju s vremenom.
“Moglo bi biti da su postali lošiji u polaganju testova ili konkretno lošiji u polaganju ovakvih testova” – pojašnjava Dworak, znanstveni asistent i profesor medicinskih društvenih znanosti na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern.
Naime, znanstvenici su upotrijebili projekt Synthetic Aperture Personality Assessment (SAPA), besplatni internetski test osobnosti temeljen na anketi koji daje povratne informacije o 27 osobina temperamenta (npr. prilagodljivost, impulzivnost, anksioznost, humor) i rezultate njihovih sposobnosti. Studija je uzela u obzir odgovore 394.378 Amerikanaca između 2006. i 2018. kako bi ispitala jesu li se rezultati kognitivnih sposobnosti promijenili u SAD-u u tih 13 godina. Prema rezultatima, upravo to se dogodilo.
Tumačeći rezultate, Elizabeth Dworak je rekla da se uzrok slabijih rezultata može tražiti u istim onim razlozima koja je dovela do Flynnovog efekta kroz 20. stoljeće: prehrani ljudi koja je sve slabijih nutritivnih svojstava, pa je onda i opće zdravlje slabije, povećanoj izloženosti masovnim medijima, kao i pad kvalitete obrazovanja između ostalog.
