Na Građevinskom fakultetu u organizaciji Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju Hrvatske akademije tehničkih znanosti i Građevinskog fakulteta održan okrugli stol i radionica na temu – Klimatske promjene i njihov utjecaj na gospodarstvo.

Cilj skupa bio je upoznati sudionike s rastućom prijetnjom i izazovom koju predstavljaju klimatske promjene. Okrugli stol je ukazao i na potrebne mjere prilagodbe i jačanje otpornosti na klimatske promjene, te njihovo pravovremeno integriranje u razvojne i prostorne planove na svim razinama upravljanja.

Najzanimljivije predavanje s porukom – priroda je puno pametnija od čovjeka, imao je prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

– U 2021. 2022. i 2024. prirodna nepogoda je bila suša, a u 2023. orkansko olujno nevrijeme i tuča u srpnju i kolovozu, a štete su bile enormne.

Najlakše je proglasiti elementarnu nepogodu, ali to nije rješenje na duži period. Preko 70% OPG-ova, po površini manjih, uopće ne razmišlja o ovom problemu i traži da netko drugi riješi ovaj problem.

Oni će vrlo teško preživjeti klimatske izazove koji su pred nama. Ključna uloga akademske zajednice je da odgovori na pitanja kako se prilagoditi i ublažiti posljedice klimatskih promjena, rekao je Kisić.

Profesor Kisić govorio je o poljoprivredi budućnosti, vertikalnim farmama i o hrani (mesu) iz labaratorija.

– Sve veća betonizacija i nepridržavanje pravila da voda uvijek nađe put, rezultat su brojnih poplava i prirodnih nepogoda, rekao je Kisić uz napomenu da je agro šumarstvo, vrlo jednostavno riješiti – ovcama u prirodi.

– Možemo pričati o tome stalno, ali dok o tome ne počnu pisati novinari, a onda za to čuju političari, stvari se neće početi mijenjati, zaključio je Kisić uz napomenu da kada je riječ o zakonodavntvu naš glavni grad više nije Zagreb, nego Brisel.

Akademik Mirko Orlić rekao je da je prosječna temperatura pri površini Zemlje porasla od početka dvadesetog stoljeća za otprilike 1 °C, a istovremeno, je došlo do brojnih drugih promjena u klimatskom sustavu pa se tako globalna morska razina podigla za oko 20 cm.

– Do kraja ovog stoljeća može se očekivati daljnji porast globalne temperature u iznosu od 2.3–4.7 ºC nastavi li se emitirati stakleničke plinove bez ograničenja.

Uz isti scenarij očekuje se da će se do kraja ovog stoljeća globalna morska razina dodatno podignuti za 59–97 cm, rekao je Orlić.

Branka Pivčević Novak govorila je o tome da se štete i gubici ljudskih života koji nastaju klimatskim promjenama mogu spriječiti boljom prevencijom i prilagodbom.

– Prva europska procjena klimatskih rizika prepoznaje 36 klimatskih rizika koji predstavljaju prijetnju europskoj energetskoj i prehrambenoj sigurnosti, ekosustavima, infrastrukturi, vodnim resursima, financijskoj stabilnosti i zdravlju ljudi, napomenula je Novak.

Tomislav Radoš govorio je o Pariškom sporazumu iz 2015. godine, koji je ratificiralo 118 država, a Alfredo Višković, o problemu varijabilnosti koji danas karakterizira proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Tatjana Uzelac istaknula je da gradovi koji koriste rješenja temeljena na prirodi (NBS – Nature Based Solutions) mogu riješiti izazove stvaranja toplinskih otoka i ekstremnih padalina u urbanim područjima.

– Prvi takvi sustavi primijenjeni su u Puli i Rovinju, a nakon 10 godina primjene takvih sustava vidljive su značajne promjene u zaštiti od poplava, ekonomskoj isplativosti, socijalnoj prihvatljivosti te utjecajima na okoliš i prilagodbu klimatskim promjenama, posebno vidljivim u smanjenju emisije CO2, zaključila je Uzelac.