Mozak modernog čovjeka je čak 13% manji od mozga Homo sapiensa koji je živio prije 100.000 godina, objavili su znanstvenici, koji su još uvijek zbunjeni razlozima zbog kojih je to tako.

BBC piše kako se tradicionalno smatra da je upravo “veliki mozak” ono što ljude razlikuje od ostalih životinja. Ljudski se mozak gotovo učetverostručio u šest milijuna godina otkako je naša vrsta posljednji put imala zajedničkog pretka sa čimpanzama. Međutim, nove studije sad pokazuju promjenu trenda – lubanje muškaraca i žena danas su 12,7 posto manje od onih kojih su imali naši preci tijekom zadnjeg ledenog doba.

Kako to objasniti? Paleoantropolog Ian Tattersall iz Američkog prirodoslovnog muzeja u New Yorku drži kako je smanjenje veličine mozga počelo prije otprilike 100.000 godina, što odgovara vremenskom razdoblju u kojem su se ljudi prebacili s intuitivnijeg stila razmišljanja na ono što on naziva “simboličkom obradom informacija”.

“Kako su manji i bolje organizirani mozgovi mogli izvoditi složenije proračune, metabolički veći mozgovi jednostavno su postali nepotrebni. To je bilo vrijeme kada su ljudi počeli proizvoditi simbolične artefakte i gravure sa značajnim geometrijskim slikama”, kaže Tattersall, koji vjeruje da je glavni katalizator za ovu promjenu bio spontani izum jezika.

To je dovelo do reorganizacije živčanih puteva u mozgu na metabolički učinkovitiji način.

“Čini mi se da su vjerojatno naši prethodnici obrađivali informacije na neku vrstu grube sile, a inteligencija je u ovom kontekstu skalirana s veličinom mozga. Dakle, što je veći vaš mozak, to ste više izvukli iz njega. No čovjek danas razmišlja na drugi način. Mi dekonstruiramo svijet oko sebe u rječnik apstraktnih simbola i ponovno sastavljamo te simbole kako bismo postavili pitanja poput ‘Što ako?'”, dodaje.

Drugi znanstvenici, poput Jeffa Morgana Stibela iz Prirodoslovnog muzeja u Kaliforniji misle da je smanjivanje počelo još ranije. On vjeruje da naše manje mozgove mogu objasniti klimatskim promjenama.

U studiji iz 2023. analizirao je lubanje 298 Homo sapiensa u posljednjih 50.000 godina. Otkrio je da su se ljudski mozgovi smanjivali otprilike zadnjih 17.000 godina – od kraja posljednjeg ledenog doba. Kada je pažljivo ispitao klimatske podatke, otkrio je da je smanjenje veličine mozga povezano s razdobljima klimatskog zagrijavanja.

“Ono što smo vidjeli je da što je klima toplija, to je mozak kod ljudi manji, a što je klima hladnija, to je mozak veći”, tumači  Stibel, navodeći da su manji mozgovi mogli omogućiti ljudima da se brzo ohlade. Dobro je poznato da su ljudi u vrućim klimama razvili vitkija i viša tijela kako bi maksimizirali gubitak topline. Moguće je da su naši mozgovi evoluirali na sličan način.

“Danas, ako nam je vruće, možemo obući majicu kratkih rukava, skočiti u bazen ili uključiti klima uređaj, ali prije 15.000 godina te nam opcije nisu bile dostupne”, kaže Stibel.