Mekiši kod Kaštelira malo je naselje u općini Kaštelir-Labinci sa svega desetak kuća i dvadesetak žitelja. U jednoj od njih posjetili smo Filipa Matkovića, mladog astrofizičara kojeg uskoro očekuje obrana doktorskog rada na studiju astrofizike na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu gdje je i magistrirao 2021. na temu »Radiogalaksije u polju COSMOS« pod mentorstvom prof. dr. sc. Vernese Smolčić.

Filip je u rodni kraj i obiteljski dom svratio na nekoliko dana u povodu uvodnog izlaganja »Tajne Sunčeve svjetlosti« u sklopu ciklusa besplatnih predavanja iz područja prirodnih i društvenih znanosti, koja pod nazivom »Petkom u 7« već tradicionalno u ovom periodu na Tićanu kod Zvjezdarnice organizira Astronomsko društvo Višnjan na čelu s poznatim hrvatskim astronomom Koradom Korlevićem.

ANALIZA U UREDU

Matković trenutačno radi na Opservatoriju Hvar, koji djeluje pri Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao asistent na znanstvenom projektu Hrvatske zaklade za znanost »Razvoj karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti« pod projektom 7549 »Millimeter and submillimeter observations of the solar chromosphere with ALMA« na temu istraživanja Sunčeve atmosfere i pojava u Sunčevoj atmosferi pomoću radioteleskopa ALMA i svemirskih teleskopa Solar Dynamics Observatory (SDO) i Solar Orbiter.

– Mnogima nije jasno to s Opservatorijem na Hvaru i misle da živim i radim na otoku. Međutim, osim povremenih odlazaka na hvarsku zvjezdarnicu zbog određenih opažanja ili festivala znanosti, većina istraživačkog rada odvija se u uredima u Zagrebu gdje mi je i boravište. Tema trenutačnog projekta i istraživanja je »Opažanje i istraživanje Sunca u radiovalovima« koje vršimo pomoću teleskopa ALMA u Čileu. Radi se o proučavanju Sunca, Sunčeve atmosfere i tamo prisutnih pojava poput Sunčevih pjega, koroninih šupljina, koroninih svijetlih točaka, prominencija, tj. filamenata te eruptivnih pojava poput bljeska i koroninih izbačaja mase kod aktivnih područja kao i njenih svijetlih točaka. Znači, kamere cijelo vrijeme kroz filtere snimaju Sunce i te podatke automatski prebacuju nama, a mi ih onda analiziramo i na osnovu toga izvodimo određene zaključke, rekao je mladi astrofizičar koji je za analizu spomenutih podataka osmislio vlastiti kompjuterski program.

Matković je osnovnu školu završio u Kašteliru 2012. i nakon toga je maturirao klasičnu gimnaziju Pazinskog kolegija 2016. te iste godine upisuje istraživački smjer fizike na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom školovanja, od osnovne do kraja srednje škole, bio je četverostruki prvak na državnom natjecanju iz astronomije (2010., 2013., 2015. i 2016. godine), za što je bio nagrađen nagradom Oskar znanja, uz jedno četvrto (2011.), treće (2012.) i drugo mjesto (2014.), na kojima je sudjelovao s praktičnim znanstvenim radom na teme meteora, meteorskih potoka i asteroida. U tom razdoblju, osvojio je i visoka mjesta na državnim natjecanjima iz klasičnih jezika, grčkog i latinskog, a tijekom sveučilišnog obrazovanja bio je i demonstrator studentima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za kolegij Kvantna fizika.

Foto Milivoj Mijošek

– Bilo je puno nagrada i aktivnosti tijekom školovanja kad sam bio dosta aktivan i u astronomskom društvu. Iz toga perioda je i uspomena na Svjetski kongres astronoma koji se bave promatranjem meteora održanom u malom mjestu Giron, smještenom u francuskim Alpama, između Ženeve i Lyona. U sklopu kongresa bio je organiziran izlet u Švicarsku i posjet CERN-u, najvećem znanstvenom laboratoriju na svijetu, što je za mene bilo izuzetno iskustvo s obzirom na to da sam već tada znao da ću se baviti fizikom, rekao je Filip koji je te 2014. godine pohađao 3. razred Pazinskog kolegija i bio najmlađi aktivni sudionik Svjetskog astronomskog kongresa u Francuskoj.

OBRANA DOKTORATA

Trenutačno Matkovića uz posao čeka i obrana doktorskog rad naziva »Opažanje Sunčeve atmosfere na mm i sub-mm valnim duljinama pomoću ALMA-e«, za koji je napravio multifrekventno i multispektralno istraživanje pojava u Sunčevoj atmosferi opaženih ALMA-om i drugim instrumentima. U sklopu znanstvenog istraživanja kao doktorand objavio je ukupno šest znanstvenih radova, od toga dva prvoautorska i četiri koautorska, koja su do sada citirana ukupno deset puta u međunarodnim časopisima indeksiranim u Current Contents, kao što su Astronomy & Astrophysics (A&A), Solar Physics, The Astronomical Journal i Astronomische Nachrichten, gdje je prvoautorski članak u A&A prepoznat kao ALMA Science Highlight u European ARC Newsletteru za ožujak 2023. – Doktorski rad je napisan i predan, za koji mjesec trebala bi biti završena cijela priča oko doktorske diplome. Već sam održao i seminar, koji doktorandi imaju kao pripremu prije obrane završnog doktorskog rada, nakon kojeg su uslijedili pozitivni komentari tako da mislim da neće biti problema oko doktorske titule, rekao je Filip koji je već sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama u sklopu kojih je prezentirao svoja istraživanja i objavio mnoge priloge, a 2022. godine i sam je bio jedan od organizatora međunarodne znanstvene konferencije »European Space Weather Week« održane u Zagrebu.

Osim na konferencijama, Filip Matković sudjelovao je i u brojnim ljetnim školama kao što su Višnjan School of Astronomy (VSA) u Višnjanu, SOLARNET ljetna škola u Tatranskoj Lomnici (Slovačka) i Gyuli (Mađarska) te European Solar Physics Division ljetnoj školi u Dubrovniku. U Višnjanu je više puta bio mentor i asistent na znanstvenim projektima na teme meteora, zvijezda i ostalog astronomskog sadržaja u sklopu VSA ljetne škole. Kao dio popularizacije znanosti, tri godine za redom bio je i organizator Festivala znanosti i Dana otvorenih vrata na Opservatoriju Hvar, održao je javna predavanja na Festivalu Sunca i Svjetlosti u Ninu na temu »Putovanje Sunčeve svjetlosti od Sunca do Zemlje«, te na temu »Koronine svijetle točke« u Zagrebačkoj zvjezdarnici.

3D ORIGAMI

Osim Sunca i znanstvenih tema Filip odlično svira klavir i veliki je ljubitelj 3D origamija, tradicionalne japanske vještine kreiranja modela od papira, sa svojom respektabilnom zbirkom izrađenih papirnatih skulptura.

– Iz hobija radim trodimenzionalne origamije od malih komadića papira slažući ih kao lego kockice. Složeni primjerci znaju imati i nekoliko stotina malih papirnatih struktura. Taj hobi zahtijeva dosta strpljenja, ali na mene djeluje opuštajuće i volim ga prakticirati, rekao je mladi znanstvenik pokazujući nam cvjetni primjerak izrađenog origamija.

Našem razgovoru s Filipom prisustvovali su i njegovi roditelji, tata Damir i mama Gordana. Izuzetno su ponosni na sve što je Filip do sada postigao na znanstvenom planu.

– Filip je od malih nogu bio znatiželjan, uvijek bi nešto slagao i jako dobro je crtao. Kasnije je dao naslutiti da su matematika i fizika njegovo područje tako da mu karijera prati te njegove afinitete i ide normalnim slijedom, rekao je tata Matković koji je i sam u astronomiji preko 45 godina tako da je Filip u njemu imao uzora od malih nogu.

Damir Matković bio je među prvim učenicima profesora Korada Korlevića u Kašteliru, koji je također obožavao fiziku i prirodne znanosti.

– Korado je tada predavao tehnički odgoj u školi, ali i vodio astronomsku sekciju koju smo svi rado pohađali. Kao član Astronomskog društva uspio sam se u to vrijeme plasirati na savezno natjecanje iz astronomije gdje sam postao državni prvak Jugoslavije. Bio sam prvi iz Istre kojem je to uspjelo. Nakon toga sam cijelo vrijeme kao aktivan član Astronomskog društva prisutan i u radu Zvjezdarnice Višnjan, rekao je Damir Matković koji i danas obnaša dužnost dopredsjednika Astronomskog društva Višnjan kao zamjenik svom bivšem profesoru Koradu Korleviću.

U okruženju Zvjezdarnice Višnjan, pod utjecajem oca i astronomskog mentora Korlevića, Filip Matković je od malih nogu živio svoju strast prema astrofizici tako da će doktorska titula biti samo logičan slijed u karijeri mladog znanstvenika koji će sigurno još puno toga dati znanstvenoj zajednici.

PREDAVANJE NA TIĆANU

U prostoru geodetske kupole na Tićanu koja se nalazi u kompleksu Zvjezdarnice Višnjan, Filip Matković je pred pedesetak ljubitelja astronomije održao predavanje pod nazivom »Tajne Sunčeve svjetlosti« u sklopu serijala radionica iz područja prirodnih i društvenih znanosti naziva »Petkom u 7«, koje Astronomsko društvo Višnjan organizira već dugi niz godinama.

– Da bismo pričali o Suncu, moramo prije definirati i objasniti što je svjetlo, rekao Matković je na početku edukacije o Suncu, nakon čega su posjetitelji saznali kako nastaje Sunčeva svjetlost, kako je promatramo i što nam ona otkriva o Suncu i pojavama na njemu.

Objasnio je i na koji način svjetlost otkriva strukture i pojave na Suncu poput Sunčevih pjega, aktivnih područja, prominencije, koroninih svijetlih točaka, raznih erupcija i sličnih pojava. U uvodnom dijelu krenuo je s temom najpoznatije vidljive svjetlosti te je postupno otkrivao manje poznate i tajnovitije kutke Sunca i objasnio UV, rendgensko, gama i infracrveno zračenje te funkciju radiovalova. Putovanje kroz elektromagnetski spektar svjetlosti Sunca otkrio je posjetiteljima koliko je naše Sunce zapravo kompleksno, a kako je napomenuo Matković s trenutačnim znanjem tek smo zagrebali površinu spoznaja i tajni koje nam krije najveća zvijezda naše galaksije.

VELIK POTENCIJAL ZA USPJEŠNU ZNANSTVENU KARIJERU

S obitelji Matković jako sam dugo u kontaktu, a Filipa poznajem od malih nogu. Pratim njegov rad na Geodetskom fakultetu i Opservatoriju Hvar koji ima gotovo 50-godišnju tradiciju proučavanja Sunca. Na Filipu je odlučiti hoće li ostati u Hrvatskoj ili će ići vani, ali u svakom slučaju ima velik potencijal i znanje za napraviti uspješnu znanstvenu karijeru. Postoji cijela plejada poznatih astrofizičara iz Hrvatske bez kojih se danas ne može zamisliti svjetska astronomija, što je velik uspjeh za jednu malu zemlju od četiri milijuna stanovnika, rekao je Korado Korlević.