Navodno zdravija alternativa običnoj duhanskoj cigareti, e-cigareta izgleda nije tako bezopasna kao što se promovira. Naime, u novom istraživanju provedenom i uz pomoć umjetne inteligencije kako bi se brže analiziralo 180 raznih aroma „parnih“ e-cigareta, utvrđeno je da ti proizvodi sadrže, ni manje ni više nego 127 „akutno otrovnih“ kemikalija, još 157 drugih tvari „opasnih po zdravlje“  i 225 iritansa.

U „vape“ e-cigaretama tekućina s tvarima koje daju određenu aromu se zagrijava kako bi se proizvela para, odnosno dim. Arome su pomiješane s raznim tvarima poput biljnog glicerina, propilen glikola i nikotina. Zagrijavanjem nastaju hlapljivi karbonili koji mogu biti opasni po ljudsko zdravlje, odnosno vežu se uz mogući nastanak ili ubrzavanje razvoja kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti i opstruktivne bolesti pluća.

Nalazi objavljeni u znanstvenom glasilu Scientific Repports pokazuju da je umjetna inteligencija na osnovu postavki pronašla poklapanje s tvarima koje mogu negativno djelovati na zdravlje u čak 92,8 posto različitih uzoraka aroma, što će reći da su gotovo svi ispitani potencijalno štetni. Zanimljivo je da nema razlike između onih koji sadrže nikotin i onih gdje nikotin nije dio kemijskog sastava pare koju pušači udišu.

Napominje se također da je originalna ideja e-cigarete bila na neki način plemenita, da su u originalnoj “konstrukciji” sadržavale samo četiri kemijska dijela, nikotinski, propan-1,2-diol, propan-1,2,3-triol i vodu, što je trebalo nanositi manju štetu pušačkim plućima i zdravlju generalno od klasične cigarete.

No, komercijalizacijom e-cigareta, originalni „recept“ proširivan je dramatično širokom paletom aroma, odnosno novih kemijskih spojeva. Trenutno postoji barem 180 zasebnih kemikalija koje se koriste u tekućinama za e-cigarete.

U pojašnjenju ove analize, znanstvenici se pozivaju na prethodna istraživanja koja sugeriraju da koncentracija umjetnih aroma potencijalno opasnih po zdravlje u tim tekućinama nadmašuju koncentraciju nikotina.

Ono što je po njima zabrinjavajuće je sve masovnija uporaba e-cigareta kod mlađe populacije. Ovi znanstvenici (Akihiro Kishimoto iz IBM-ovog odjela za istraživanje, Dan Wu i Donal F. O’Shea s odjela za kemiju Kraljevskog fakulteta kirurgije iz Dublina), upozoravaju da iako javna debata o prednostima i manama e-cigareta i dalje traje, pouzdano je da su dugoročne posljedice pušenja e-cigareta jednostavno nepoznate.

Ističu da je tako bilo i s cigaretama, trebala su duga desetljeća da se učestalost raka pluća poveže s udisanjem dima običnih cigareta, tako smatraju da bi se bolesti uzrokovane kemikalijama u e-cigaretama mogle manifestirati i nepobitno povezati s pobolijevanjem tek u desetljećima ispred nas.

Napominju također da je 2019. u SAD zabilježeno 2807 hospitalizacija i čak 68 smrti povezanih s korištenjem e-cigareta, doduše onih na bazi THC-a. Hitnom istragom detektiran je opasni kemijski aditiv vitamin E acetat (VEA), čijim su izbacivanjem prestali i problemi.

No, znanstvenici ovo navode kao primjer da ostale kemikalije u e-cigaretama također mogu imati štetno djelovanje, ali kumulativno na duži vremenski  rok. Nije toliko problem u samim aditivima i aromama, oni su preuzeti iz prehrambene industrije gdje su se pokazali uglavnom sigurnima u određenim količinama.

Problem je što je tekućina koja sadrži svu tu silu aditiva i aroma izložena pirolizi, to jest toplinskoj razgradnji na temperaturama od 100 do 400 stupnjeva Celzija. Tako se stvaraju se novi kemijski entiteti čiji utjecaj na ljudsko zdravlje je sad nepoznat ili potencijalno štetan.

Stav istraživača u ovoj studiji je da kemikalije u e-cigaretama izložene pirolizi čine vjerojatnim „da stojimo na startnoj liniji novog vala kroničnih bolesti koje će se pojaviti tek za 15 do 20 godina“.