Znanstvenici su ove godine utvrdili pad emisija stakleničkih plinova u atmosferu zahvaljujući pandemiji koronavirusa, odnosno činjenice da su ljudi za vrijeme lockdowna manje putovali i općenito bili manje aktivni. Procjene se kreću od 4,2 do 7 posto manje emisija u zrak. No, kako tvrdi UN-ova Svjetska meteorološka organizacija, plinovi koji zagrijavaju atmosferu dosegli su rekordne razine, unatoč zatvaranjima širom svijeta zbog korona virusa. Po njima, ovi postoci manjih emisija su tek minorna odstupanja od zabrinjavajućeg trenda i manji su od prirodnih varijacija koje se prate iz godine u godinu.

Kako prenosi Guardian, izvješće WMO-a kaže da je prosječni mjesečni CO2 za rujan na referentnoj i najstarijoj postaji za praćenje stakleničkih plinova Mauna Loa na Havajima bio 411,3 dijelova po milijun (ppm), u odnosu na 408,5 ppm u rujnu 2019. Isto je viđeno na drugoj stanici na rtu Grim u Tasmaniji u Australiji, s porastom na 410,8 ppm sa 408,6 ppm u 2019.

“Pad emisija povezan sa mjerama zaključavanja zbog pandemije samo je mali tračak na dugoročnom grafikonu. Trebamo kontinuirano poravnavanje krivulje ” – rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a. “Globalni godišnji prag od 400 ppm smo probili u 2015. i samo četiri godine kasnije prešli smo 410 ppm. Takva stopa rasta nikada nije viđena u povijesti naših zapisa“ – zabrinuto konstatira Taalas.

Unatoč upozorenjima, potpisanim protokolima, svijesti država da ljudsko djelovanje konstantno podiže emisiju stakleničkih plinova, na grafikonima je linija i dalje strma. Stoga, prilično obeshrabrujuće djeluju ciljevi koje bi čovječanstvo trebalo ostvariti da se stvar u potpunosti ne otkine kontroli. Naime, znanstvenici smatraju da bi do 2030. morali prepoloviti emisiju stakleničkih plinova kako bi u narednim desetljećima zagrijavanje atmosfere zadržali u okvirima od 1,5 stupnja Celzija. Sve preko toga vodi nas u toplinske udare, suše, poplave, a onda i u siromaštvo za stotine milijuna stanovnika Zemlje.

“CO2 ostaje u atmosferi stoljećima. Posljednji put je Zemlja imala sličnu koncentraciju prije 3 do 5 milijuna godina, kada je prosječna temperatura bila za 2-3 Celzija veća, a razina mora 10 do 20 metara viša nego sada. Ali tada, kao što znamo, nije bilo gotovo 8 milijardi ljudi na svijetu” – kaže Taalas.

U prošlotjednom biltenu Svjetske meteorološke organizacije „Greenhouse Gas Bulletin“, stoji da je sada koncentracija CO2 u atmosferi za 50 posto veća nego 1750. godine, prije industrijske revolucije. CO2 odgovoran je za dvije trećine topline nastale od stakleničkih plinova zadržanih na površini Zemlje. Metan, čija glavnina nastaje na poljoprivrednim farmama od uzgoja stoke, rižinih polja i eksploatacije fosilnih goriva, odgovoran je za 17% učinka zagrijavanja. Njegova koncentracija sada je dva i pol puta veća nego u vrijeme prije industrijske revolucije. Drugi važan staklenički plin je dušikov oksid koji dolazi od prekomjerne upotrebe poljoprivrednih gnojiva i gorenja šuma. Njegova razina je narasla 23 posto od 1750. godine.

„Potrebna je cjelovita transformacija naših industrijskih, energetskih i transportnih sustava. Promjene su ekonomski pristupačne i tehnički moguće i utjecale bi na naš svakodnevni život tek neznatno” –  tvrdi Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a. „Dobrodošlo je što se sve veći broj zemalja i tvrtki obvezao na ugljičnu neutralnost. Jer, vremena za gubljenje nemamo.”