Američka studija objavljena nakon prvog vala pandemije korona virusa otkrila je da trećina Amerikanaca razmišlja o nabavi kućnog ljubimca nakon što je socijalna distanca postala novo normalno. Generacijski gledano, čak 50 posto milenijalaca (rođenih od cca 1980. do 1995.) razmišlja o kupnji ljubimca u novim okolnostima, dok su starije generacije manje zainteresirane, među prethodnicima milenijalaca, generaciji X, njih 33 posto razmišlja o tome i samo 25 posto najstarijih, babyboomera.

Najočekivaniji i najlogičniji odgovor zašto bi to učinili je da se ne osjećaju sami i upravo tako je odgovorilo 89 posto ispitanika. U istom istraživanju objavljeno je da su mačke manje zahtjevne, odnosno manji su udar na kućni budžet, briga za mačku prosječno u SAD košta godišnje 687 dolara, dok hrana, njega i veterinarske usluge za psa prosječno iznose gotovo dvostruko, 1200 dolara godišnje. Koliko su kućni ljubimci važni ljudima širom svijeta govori i činjenica

Uloga ljubimaca u ovo bremenito i usamljeničko vrijeme se povećava, pa i oni koji ih već imaju provode više vremena s njima i daju ima više pažnje. Izvješća sa raznih strana svijeta govore u prilog tezi da su u pandemiji vlasnici kućnih ljubimaca povećali potrošnju na ljubimce.

Blagotvornost kućnih ljubimaca na ljudsko zdravlje, ponajprije ono mentalno, a onda i fizičko, je mnogo puta opisano i dokazano. Najnovija znanstvena studija koju je objavilo Sveučilište Južne Australije pokazuje da u vrijeme pandemije preko 90 posto onih koji imaju kućnog ljubimca u vrijeme lockdowna i socijalne distance, osjećaju utjehu i relaksirani su kad su njihovi psi i mačke uz njih. U nedostatku kontakta s drugim ljudima, fizičkog dodira na koji smo kao ljudi naučeni u svakodnevnom životu, kućni ljubimci se nameću kao dostojna zamjena.

Glavni autor studije Dr Janette Young kaže kako se fizički kontakt dosad uzimao zdravo za gotovo i zapravo ga nismo ni primjećivali dok nam na neki način nije oduzet u vrijeme pandemije.

“U godini kad je ljudski kontakt krajnje limitiran i ljudi su lišeni dodira, to ima ogroman učinak na kvalitetu našeg života. Da bi izbjegli usamljenost i osigurali zaštitu od stresa, ljudi su u vrijeme pandemije počeli više udomljavati životinje iz skloništa. Uzgajivači su također zatrpani narudžbama, ponegdje su se liste čekanja na štenad učetverostručila“ – kaže Janette Young, dugogodišnja šefica ureda za javno zdravstvo u australskom Queenslandu.

Dosta ispitanika u studiji se složila da kućni ljubimci kao da imaju šesto čulo, kao da „znaju“ kad se njihovi vlasnici ne osjećaju najbolje i tada im se približavaju i umiljavaju.

“Dodir je slabo istražen osjećaj, ali postojeći dokazi sugeriraju da je dodir važan za rast, razvoj i zdravlje, kao i za smanjenje stres hormona u tijelu, kortizola. Također postoje indicije da je dodir vrlo bitan za kvalitetu života starijih ljudi jer u višoj dobi drugi osjeti, za razliku od dodira, slabe“ – govori o važnosti dodira Janette Young.

I istraživanje je pokazalo da interakcija s kućnim ljubimcima nije ograničena na pse i mačke. Na neke ljude jednako utješno i umirujuće djeluju ptice, ovce, konji pa čak i reptili u smislu dodira.

“U COVID-19 eri, socijalno distanciranje, iznenadnih lockdowna i preokreta u društvenom poretku, naši kućni ljubimci mogli bi postati jedina živa bića koju će neki od nas moći dodirnuti i u njima potražiti utjehu“ – tvrdi doktorica Young.

U tom smislu smatra da bi bolnice, hospiciji i domovi za starije trebale ohrabrivati praksu održavanja kontakta korisnika i kućnih ljubimaca.