iStock
povezane vijesti
- Još jedan hrvatski paradoks. Odraslima s multiplom sklerozom dostupni najmoderniji lijekovi, djeci – ne
- Važna promjena za oboljele od multiple skleroze u Hrvatskoj. Ovo se čekalo godinama
- U Rijeci obilježen Svjetski dan multiple skleroze: ‘KBC-ova klinika omogućava oboljelima pristup svim lijekovima’
Novo istraživanje objavljeno u časopisu PNAS identificiralo je dvije vrste crijevnih bakterija koje su češće prisutne u osoba s multiplom sklerozom (MS), što bi moglo objasniti ulogu crijevne mikrobiole u razvoju ove autoimune bolesti. Studija na identičnim blizancima, koju je predvodio tim s Ludwig Maximilian University of Munich, otkrila je da bakterije Eisenbergiella tayi i Lachnoclostridium mogu biti ključni okolišni čimbenici koji potiču multiplu sklerozu.
Istraživači su analizirali crijevne mikroorganizme kod 81 para jednojajčanih blizanaca gdje samo jedan blizanac ima MS. Budući da identični blizanci dijele isti genetski materijal i sličan okoliš, razlike u mikrobiotiku ukazuju na ulogu specifičnih bakterija u nastanku bolesti. Ukupno 51 vrsta bakterija pokazala je značajne razlike u količini između oboljelih i zdravih blizanaca.
Tim je zatim prenio uzorke crijevne mikrobiole s blizanaca na miševe osjetljive na bolesti slične MS-u. Miševi koji su razvili simptome imali su povećane razine E. tayi i Lachnoclostridium, dok je analiza mehanizama ukazala na njihovu ulogu u poticanju autoimunih reakcija. Ovi rezultati sugeriraju da ove bakterije mogu posredovati u prekomjernom imunološkom odgovoru koji oštećuje živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini.
Postaje sve jasnije da crijevni mikrobi utječu na imunološke i neurološke procese kroz tzv. “crijevno-moždanu os”. Kod MS-a, poremećaj u funkcioniranju ove osi mogao bi dovesti do pogrešnog napada imunološkog sustava na vlastita živčana tkiva. Iako su potrebne daljnje studije na ljudima, ovo otkriće otvara put za terapije koje bi modificiranjem mikrobiole mogle spriječiti ili usporiti progresiju bolesti.
Istraživači naglašavaju da je ovo tek početak u razumijevanju složenih interakcija između genetskih i okolišnih čimbenika kod MS-a. Cilj je razviti probiotike, prehrambene intervencije ili druge metode za modulaciju crijevne mikrobiole kao dopunsku terapiju.
“Naš eksperimentalni pristup pruža okvir za funkcionalno proučavanje uloge crijevnih mikroorganizama u nastanku MS-a,” zaključuju autori.
