Kineska lunarna sonda Chang’e-6 trebala bi započeti svoj povijesni povratak s tamne strane Mjeseca na Zemlju nakon prikupljanja uzoraka za koje znanstvenici očekuju da će pomoći odgovoriti na ključna pitanja o ranoj evoluciji Sunčeva sustava.

Chang’e-6, koji je dobio ime po mitskoj kineskoj božici Mjeseca, lansiran je 3. svibnja u južnoj kineskoj otočnoj pokrajini Hainan.

Potpuno robotizirana sonda sletjela je 1. lipnja na dosad neistraženu lokaciju u golemom udarnom krateru koji se naziva bazen Južni pol – Aitken na udaljenoj strani Mjeseca.

This is it.

This is the descent imagery from the @CNSA_en Chang’e-6 lander, which touched down on the Moon’s far side autonomously about two hours ago!!

This is *not* real time speed, but the video does a great job showing the fractal nature of the lunar surface! pic.twitter.com/0smy38ydbU

— Paul Byrne (@ThePlanetaryGuy) June 2, 2024

Prethodna kineska misija Chang’e prikupila je uzorke s bliže strane Mjeseca u prosincu 2020., ponovno pokrenuvši globalne napore prikupljanja lunarnih uzoraka nakon pauze od 44 godine.

Misija Luna 24 bez posade koju je pokrenuo bivši Sovjetski Savez 1976. prikupila je 170 grama uzoraka iz Mare Crisium, ili „Mora kriza“, na bližoj strani Mjeseca.

Između 1969. i 1972. šest misija Apollo, sve s posadom, prikupilo je 2200 uzoraka ukupne težine 382 kilograma, također s bliže strane Mjeseca.

James Carpenter, voditelj ureda za lunarnu znanost Europske svemirske agencije, rekao je da uzorci koje su prikupile misije Apollo s bliže strane Mjeseca pokazuju da je bazen Južni pol – Aitken na suprotnoj strani nastao u doba iznimno teškog bombardiranja Sunčevog sustava, Zemlje i Mjeseca.

Chang’e-6 aims to dig deeper than Chang’e-5, using two methods for collection: drilling at one point and scooping at multiple locations. Excavating lunar secrets! Full HD:https://t.co/tJm8UUGmBg pic.twitter.com/0z9YkV0X4J

— CNSA Watcher (@CNSAWatcher) June 3, 2024

„Ovo je zaista ključan događaj u povijesti cijelog Sunčevog sustava, ali postoje neke kontroverze o tome je li se dogodio ili ne“, rekao je.

„Da bismo to razumjeli, moramo uskladiti te događaje, a to će se učiniti uz pomoć uzoraka s udaljene strane Mjeseca iz bazena Južni pol – Aitken.“

Nakon slijetanja, Chang’e-6 je 14 sati bušio, iskopavao i pakirao 2 kilograma materijala, s ciljem da bude prva sonda koja će donijeti takve uzorke s udaljene strane Mjeseca. Sonda Chang’e-5 je 2020. za taj postupak na raspolaganju imala 21 sat.

„Kad padne mrak, kad sunce zađe, misija mora završiti, tako da postoji ograničeni vremenski okvir između slijetanja i uzimanja tih uzoraka, i ponovnog uzlijetanja, tako da je to prilično uzbudljiva misija jer se mora obaviti brzo“, rekao je Carpenter.

Iako je Kina rekla da je poboljšala učinkovitost svojih strojeva za kopanje i bušenje u usporedbi s 2020., misija bi još uvijek mogla naići na probleme u fazi uzorkovanja.

Chang’e-5 vratio se s 1,73 kg lunarnih uzoraka, umjesto planiranih 2 kg jer je bušilica uspjela napraviti rupu duboku samo 1 metar (3,28 stopa) umjesto 2 metra nakon što je došla do neprobojnih slojeva ispod površine.

Uzorci Chang’e-6 bit će prebačeni i zapečaćeni na raketnom motoru na vrhu letjelice, koja će se lansirati u svemir, spojiti s drugom letjelicom u Mjesečevoj orbiti i prenijeti uzorke.

Očekuje se da će 25. lipnja sletjeti u kinesku Unutarnju Mongoliju.

Carpenter je rekao da je suradnja između europskih i kineskih znanstvenika u analizi lunarnih uzoraka koje je donio Chang’e-5 bila „iznimno dobra“, te se nada da će se to ponoviti i za Chang’e-6.