Sasvim opravdano, rock’n’roll i sve njegove izvedenice i podžanrove više gotovo nitko ne smatra društveno relevantnom stvari kao u vrijeme velikih društvenih pokreta borbe za ljudska prava, seksualne revolucije, kontrakulturne revolucije…Glazba više ne mijenja svijet, ona danas (uglavnom) nije puno više od zvučne kulise naših života i važan ili manje važan izvor zabave.

Da ne mora uvijek, čak ni u ovo doba opće frivolnosti, biti tako svjedoči istraživanje objavljeno u uglednom British Medical Journal, o hip hop pjesmi koja je kroz određeno razdoblje dokazano smanjila broj samoubojstava u SAD-u.

Riječ je o pjesmi  “1-800-273-8255” bijelog američkog repera Logica koja je 2017. privukla priličnu pažnju popevši se do broja 3 Billboard liste, uz izvođenje na vrlo gledanim ceremonijama MTV Awards 2017. i nagradama Grammy 2018. godine.

Znanstvenici iz SAD-a, Kanade, Austrije i Australije pod vodstvom Thomasa Niederkrotenthalera s Medicinskog sveučilišta u Beču ispitali su povezanost između Logicove pjesme, svakodnevnih poziva na broj centra National Suicide Prevention Lifeline i svakodnevnih samoubojstava u SAD-u.

Otkrili su da je u razdoblju od 34 dana odmah nakon tri događaja veće dostupnosti pjesme širokoj javnosti (objavljivanje pjesme, MTV Video Music Awards 2017. i  Grammy Awards 2018.), bilo dodatnih 9.915 poziva na National Suicide Prevention Lifeline, što je povećanje od 6,9% u odnosu na očekivani broj.  U istom razdoblju zabilježeno je 5,5 posto manje samoubojstava od standarda i očekivanja, odnosno u brojkama, 245 ljudi manje si je oduzelo život u SAD nego inače.

Dakako, svakako je pomoglo što je naziv pjesme ujedno i telefonski broj call centra američkog  nacionalnog centra za prevenciju samoubojstava, što je to bila besplatna reklama za izgubljene duše koje vjerojatno u trenutku krize ni ne znaju da imaju koga za nazvati.

No, znanstvenicima se čini važnija činjenica pozitivna poruke pjesme. U njoj se nijednom ne spominje telefonski broj iz naslova, ali se “repa” o osobi koja je na dnu, koja više ne želi živjeti, a onda nazove broj na kojem se s druge strane nalazi netko tko kaže da je želi živu, da neće umrijeti danas i da su krize normalne kroz metaforičke riječi „što je dan bez malo tmine“ i “treba vidjeti svjetlo i u najmračnijim stvarima”.

Dosadašnja istraživanja dala su jasne dokaze da medijski izvještaji o samoubojstvima mogu biti okidač za još samoubojstava, kao neka vrsta ohrabrenja ljudima sa suicidalnim tendencijama. Ovo istraživanje, za koje njeni autori kažu da može biti indikator i temelj za dublja istraživanja, a ne neupitni znanstveni dokaz, ukazuje da medijske objave, uključujući tu i glazbu s porukama nade i oporavka, mogu imati protekcijski učinak. Nažalost, pravila uređivačkih politika su redom takva da čovjek koji je u zadnji čas odustao od samoubojstva nije nikakva vijest, dok je onaj koji se baci s nebodera na pločnik debeli naslov na vrhu stranice, i „breaking news“ na televizijskim programima.

Istraživači zaključuju da nalazi iz ovog slučaja naznačuju potencijalne koristi za zdravlje stanovništva od kreativnog i inovativnog rada s drugim sektorima, kao što su glazbena i zabavna industrija, na promicanju dojmljivih priča o traženju pomoći koje odjekuju kod široke publike, ostavljaju vidljiv trag na društvenim medijima i sigurni su u smislu da ne potiču na samoubilačke akcije, već radije na suočavanje s krizama i njihovo svladavanje.

Rezultat ovog istraživanja na neki je način ponavljanje davne povijesti. Prvi poznati negativni učinak nenamjernog poticanja labilnih osoba na samoubojstvo dogodio se s prvim velikim književnim Goetheovim hitom „Patnje mladog Werthera“ krajem 18. stoljeća. Kao što znamo, Werther se u priči nađe u ljubavnom trokutu i vjeruje da je jedini izlaz iz te situacije oduzimanje vlastitog života. Književno djelo je imalo takav učinak da je dovelo do malog vala samoubojstava, prije svega onih koji su se na neki način pronašli u Wertheru, pa su čak kopirali maniru, odnosno ubili se pucanjem iz pištolja u glavu. Ova pošast dobila je je prigodni naziv „Wertherov sindrom“.

Opozitna situacija, koja podržava slučaj s pjesmom “1-800-273-8255”, vezana je pak uz još jedno umjetničko djelo iz davnine, Mozartovu operu „Magična frula“ u kojoj glavni lik gubi ljubav svog života i također kao Werther planira samoubojstvo, no u zadnji čas ga tri mladića podsjete zašto se isplati živjeti i on odustaje od namjere. Po ovoj priči i njenom glavnom protagonistu u psihologiju je uveden pojam „Papageno efekta“ na osnovu vjerovanja da javna (medijska) prezentacija osoba koje su odustale u posljednji čas od samoubilačkih namjera rezultiraju odvraćanjem od samoubojstva osoba u takvoj vrsti krize.

Znanstveno istraživanje pod vodstvom Thomasa Niederkrotenthalera s Medicinskog sveučilišta u Beču o utjecaju jedne hip-hop pjesme na ljude na rubu samoubojstva prilično je jasan dokaz da „Papageno efekt“ nije samo pretpostavka.