Epstein-Barrov virus (EBV) uzrokuje akutnu infekciju limfatičnog i retikuloendotelnog sustava, poznatu kao infektivna mononukleoza. Prenosi se tjelesnim tekućinama, a pretežito slinom, te se zbog toga naziva i “bolest poljupca”.  Jedan je od najčešćih virusa i većina ljudi se njime zaraze tijekom života. Dobra je vijest što tu zarazu većina neće ni osjetiti, a samo rijetki će iskusiti mononukleozu od koje se oboljeli na kraju u potpunosti oporave.

Loša vijest bi se mogla iščitati iz studije koju su sproveli znanstvenici s američkog Harvard T.H. Chan fakulteta za javno zdravstvo. Naime, prema njihovim nalazima Epstein-Barrov virus je glavni uzročnik razvijanja multiple skleroze, progresivne bolesti za koju nema definitivnog lijeka ni terapije, a od nje pati oko 2,8 milijuna ljudi širom svijeta.

“Hipotezu da Epstein-Barrov virus uzrokuje multipla sklerozu naša grupa i drugi istražuju već nekoliko godina, ali ovo je prva studija koja pruža uvjerljive dokaze uzročnosti. Ovo je veliki korak jer sugerira da bi se većina slučajeva multiple skleroze mogla spriječiti zaustavljanjem infekcije Epstein-Barrovim virusom i da bi ciljanje na taj virus moglo dovesti do otkrića lijeka za multiplu sklerozu“ – rekao je Alberto Ascherio, profesor epidemiologije i prehrane na Harvard Chan School i jedan od glavnih autora studije.

Multipla skleroza  je kronična upalna bolest koja napada mijelinske ovojnice koje štite neurone u mozgu i leđnoj moždini. Uzrok nije poznat, ali studija sugerira da je krivac  herpes virus koji može uzrokovati infektivnu mononukleozu i uspostavlja latentnu cjeloživotnu infekciju zaražene osobe.

U općoj populaciji dokazati vezu između virusa i multiple skleroze bilo bi gotovo nemoguće s obzirom da se Epstein-Barrovim virusom zarazi skoro 95 posto odraslih u nekom trenutku života, da je multipla skleroza ipak relativno rijetka bolest i da se njeni simptomi počinju pokazivati otprilike deset godina nakon infekcije.

Da bi dokazali vezu trebao im je uzorak ljudi koji su redovito testirani i na Epstein-Barrov virus. Pronašli su ga u više od 10 milijuna osoba koji su na ovaj ili onaj način bili na aktivnoj službi u američkoj vojsci.  Među njima, identificirali su 955 koji su nekom trenutku razvili simptome multiple skleroze. Stručni tim je analizirao uzorke seruma koje je vojska uzimala svake dvije godine i određivao njihov status po pitanju zaraze vojnika Epstein-Barrovim virusom u vrijeme prvog uzorka i odnos između infekcije EBV-om i početka multiple skleroze tijekom razdoblja aktivne službe.

Pokazalo se u promatranoj skupini da rizik od razvoja multiple skleroze raste 32 puta nakon zaraze Epstein-Barrovim virusom, ali se ne mijenja s infekcijom drugim virusima.

Degeneracija živaca specifična za multiplu sklerozu pojačana je samo nakon infekcije Epstein-Barrovim virusom. Znanstvenici s Harvard Chan School su sigurni da se nalazi ne mogu objasniti nijednim poznatim čimbenikom rizika za multiplu sklerozu i upućuju da je Epstein-Barr virus vodeći uzrok ove bolesti.

Zasad se zaraza Epstein-Barrovim virusom ne može fektivno prevenirati niti liječiti, ali razvoj cjepiva ili lijeka za njegovu eliminaciju iz tijela mogao bi biti rješenje za preveniranje multiple skleroze, ako su nalazi američkih znanstvenika točni.