Stručnjaci su otkrili da su žene koje su se prisjetile da su im simptomi menopauze predstavljali veći teret vjerojatnije prijavile probleme s pamćenjem, govorom i područjima kao što su planiranje, organizacija i samokontrola.

Nalazi sugeriraju da bi faza menopauze mogla biti važna za procjenu rizika od demencije, rekli su znanstvenici, iako je potrebno više rada u tom području.

Kanadski su znanstvenici proučavali podatke 896 žena u postmenopauzi čija je prosječna dob bila oko 64 godine.

Njihovi simptomi menopauze počeli su u prosjeku oko 49. godine.

Žene su prijavile simptome menopauze kao što su valovi vrućine, ‘brain fog’ (moždana magla) i promjene raspoloženja.

Dobile su popis od 11 simptoma, ocjenjujući ih između nula i 10 na temelju toga koliko često su ih doživljavale.

Navale vrućine bili su najčešći simptomi, prijavilo ih je 88 posto skupine, a zatim noćno znojenje.

Studija je pokazala da su žene koje su se prisjetile više simptoma prijavile više problema s razmišljanjem, učenjem i pamćenjem.

Također su imale blaže simptome poremećaja u ponašanju, poput promjena u osobnosti, smanjene motivacije ili problema s kontrolom nagona.

Istraživači su rekli da rezultati, objavljeni u časopisu Plos One, “sugeriraju da opterećenje simptomima menopauze može predvidjeti podložnost demenciji”.

“Veće opterećenje simptomima menopauze može biti povezano s većim kognitivnim i bihevioralnim padom u kasnijoj životnoj dobi, što su oba pokazatelja rizika za demenciju”, dodali su.

Istaknuli su da hormonska terapija temeljena na estrogenu može pridonijeti ublažavanju kliničkih simptoma, posebice simptoma u ponašanju.

Podaci koje su koristili istraživači preuzeti su iz studije Kanadske platforme za internetsko istraživanje zdravlja, kvalitete života, kognicije, ponašanja, funkcioniranja i skrbi tijekom starenja (CAN-PROTECT), koja je dio studije PROTECT koju provode Sveučilište u Exeteru i Nacionalna zdravstvena služba (NHS).

Profesorica Anne Corbett sa Sveučilišta u Exeteru i voditeljica studije PROTECT rekla je da su “promjene u kognitivnoj funkciji dio normalnog procesa starenja i često nisu razlog za zabrinutost”.

„Međutim, znamo da Alzheimerova bolest počinje mnogo prije dijagnoze i da je prepoznavanje najranijih čimbenika koji utječu na njezino napredovanje ključno za pomoć ljudima da dobiju pristup najboljem liječenju i podršci.”

Ova studija sugerira da bi faza menopauze mogla biti važno razdoblje za procjenu rizika od demencije. Međutim, važno je napomenuti da rizik od demencije uključuje mnogo različitih čimbenika.

“Teško je u ovoj fazi znati koliki učinak simptomi menopauze doista imaju i potrebno je više istraživanja prije nego što možemo sa sigurnošću reći treba li ozbiljnost menopauze smatrati glavnim čimbenikom rizika. Ono što znamo je da je najbolji način da smanjimo rizik od demencije da ostanemo fizički aktivni, održavamo zdravu tjelesnu težinu i upravljamo drugim medicinskim stanjima”, rekla je Corbett.

Aimee Spector, profesorica kliničke psihologije starenja na UCL-u, izjavila je: “Iako su pronašli povezanost, nema dokaza da su simptomi menopauze doveli do kognitivnih promjena i moglo bi postojati mnogo mogućih razloga zašto osobe s izraženijim simptomima menopauze mogu doživjeti više kognitivnih promjena, poput depresije ili fizičkih zdravstvenih problema.”

“Ne mislim da nam studija može reći bilo što o simptomima menopauze i riziku od demencije, jer subjektivne kognitivne tegobe ne impliciraju da osoba ima ili će dobiti demenciju.”

Dr. Sheona Scales, direktorica istraživanja u Alzheimer’s Research UK, rekla je da ova studija “pridonosi našem razumijevanju kako menopauza može biti povezana sa zdravljem mozga žena u kasnijoj životnoj dobi”, iako “ne pokazuje da postoji veća vjerojatnost da će te žene razviti demenciju”.

“Demenciju uzrokuju bolesti u mozgu i dok bi menopauza mogla igrati ulogu u zdravlju našeg mozga, potrebno nam je više istraživanja kako bismo razumjeli utječe li to i kako na rizik od demencije”, dodala je.

Neki simptomi menopauze, poput moždane magle ili zaboravnosti, slični su ranim simptomima demencije.

Dugoročne studije bit će ključne za utvrđivanje imaju li promjene povezane s menopauzom trajne implikacije i mogu li intervencije poput hormonske nadomjesne terapije igrati zaštitnu ulogu.