Četrdeseta je obljetnica od pojave HIV-a za koji još uvijek nije pronađen učinkovit i potpuno djelotvoran lijek. Ipak, danas osobe zaražene HIV-om žive gotovo dug i normalan život uz stalnu antiretroviralnu terapiju. Neočekivana situacija s pandemijom koronavirusa prošle godine natjerala je svjetske znanstvenike da udruženim snagama pronađu učinkovito cjepivo, a saznanja, kao i neke metode rada, pomogle su im i motivirale ih da nastave raditi na potencijalnom lijeku za HIV, cjepivu koje bi spriječilo njegovo širenje i zaustavilo broj od 37,7 milijuna zaraženih na kraju prošle godine koji će zasigurno još rasti.

Farmaceutska i biotehnološka kompanija Moderna koja je iznjedrila jedno od cjepiva protiv koronavirusa koje se trenutno koristi u sprečavanju još uvijek prisutne zaraze, mogla bi uskoro, 19. rujna, započeti klinička ispitivanja na ljudima za dva nova cjepiva protiv HIV-a bazirana na tehnologiji mRNA, kaže studija objavljena u registru Nacionalnog instituta kliničkih istraživanja. To će se cjepivo bazirati na principu sličnom onom koje je korišteno kod cjepiva protiv COVID-19, a samo istraživanje trajat će do 2023. godine.

Već nekoliko godina znanstvenici na životinjama testiraju potencijal i učinkovitost mRNA cjepiva za liječenje raka i drugih bolesti, a cjepiva protiv COVID-19 kompanija Pfizer-BioNTech i Moderne prva su mRNA cjepiva korištena kod ljudi. Naime, mRNA cjepiva funkcioniraju tako da stanicama daju upute za stvaranje proteina na vanjskoj ljusci virusa koji zatim potiču imunološke stanice da prepoznaju i unište sam virus, piše Popular Science.

Uspiju li znanstvenici i farmaceutske kompanije doći do učinkovitog cjepiva za sprečavanje HIV-a, to će biti jedno od najvećih otkrića suvremene medicine.

Dosad je bilo više pokušaja za pronalazak cjepiva, no većina tih, na kraju neuspjelih pokušaja nije uspjela dati niti onaj osnovni tračak nade te pokazati barem malu učinkovitost potencijalnog cjepiva. Tako su, primjerice, dvije studije 2000-ih godina koje su ispitivale adenovirusna cjepiva s vektorom tipa 5 protiv HIV-a, zapravo povećavale rizik od infekcije tim virusom. Druga cjepiva za razne zarazne bolesti, uključujući i ona za COVID-19, koriste neaktivan oblik virusa, čiji je cilj poticanje imunološke reakcije. mRNA cjepiva ne sadrže dijelove »živog« virusa, što znači ujedno i njihovu veću sigurnost.

Novo istraživanje

Prema časopisu Smithsonian, s obzirom na to da je stvaranje cjepiva protiv HIV-a iznimno zahtjevno te da do sad učinkovito cjepivo nije proizvedeno, znanstvenici misle kako će biti potrebno više cjepiva za poticanje dovoljno jake reakcije imunološkog sustava da štiti od HIV-a. Virus humane imunodeficijencije, skraćeno HIV, spada u porodicu retrovirusa, onih koji se umnožavaju, napadajući imunološki sustav čovjekova tijela. Taj virus ima veliku sposobnost mutacije i brzo se širi, pa je i njegovo sprečavanje teško. Također, ima protein u obliku šiljka s ovojnicom glikoproteina koji mu omogućuju da se sakrije od antitijela kada uđe u tijelo. Stvaranje učinkovitog cjepiva protiv HIV-a velik je izazov jer virus postaje dio ljudskog genoma 72 sata nakon prijenosa, a kako bi se spriječila infekcija, u vrijeme prijenosa razine neutralizirajućih antitijela moraju biti visoke. Takvu, jako visoku razinu antitijela, piše Popular Science, mnoge osobe zaražene HIV-om nemaju, kao niti one osobe koje su kroz desetljeća bile izložene raznim pokušajima cjepiva. Ipak, nada leži u činjenici da bi mRNA cjepivo moglo pomoći i biti uspješno, za razliku od prijašnjih pokušaja pronalaska cjepiva protiv HIV-a.

– U novom će istraživanju znanstvenici promatrati B-stanice, bijele krvne stanice koje tijelu pomažu u borbi protiv bakterijskih i virusnih infekcija, a cjepiva bi tako trebala »napuniti« one B stanice koje imaju potencijal stvoriti bnAbs, tip visokoneutralizirajućeg antitijela koji bi spriječio širenje infekcije, rekla je Karie Youngdahl, glasnogovornica Međunarodne inicijative za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI).

Prema Popular Scienceu, prijašnja istraživanja za pronalazak cjepiva nisu se bazirala na mRNA, a 97 posto sudionika istraživanja razvilo je određenu imunološku reakciju, no ne onu koja bi bila dovoljna u obrani protiv HIV-a. Kako je rekao William Schief, imunolog u Scripps Research i izvršni voditelj istraživanja cjepiva u IAVI-jevom Centru za neutralizirajuća antitijela, da bi se dobila prava reakcija antitijela, moraju se potencirati odgovarajuće B-stanice, što je uspješno postignuto ovim cjepivom, pokazali su podaci istraživanja. Također, neutralizirajuća antitijela rade tako da »ciljaju« na omotač virusa, odnosno njegov vanjski sloj koji štiti njegov genetski materijal, sprečavajući ga da uđe u stanice i inficira ih.

Složen koncept

S ovom vrstom cjepiva, piše Clinical Trials Arena, dio mRNA koji kodira dio virusa HIV-a, umotan je u vektor. Nakon ubrizgavanja, mRNA putuje unutar stanica gdje genetski materijal stanica proizvodi virusni protein na temelju kojeg se imunološki sustav osposobljava za prepoznavanje virusa, tako da kad ga prepozna i naiđe na njega, napada ga. S vremenom, HIV je mutirao u brojne varijante, pa ga je teško savladati, a prednost mRNA tehnologije je, smatra se, to što je prilagodljivija od ostalih načina izrade cjepiva.

Novo potencijalno cjepivo za HIV rezultat je suradnje Moderne, Međunarodne inicijative za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI) i Zaklade Billa & Melinde Gates, a prva faza testiranja provest će se u suradnji s američkim akademskim institucijama, Sveučilištem Texas u San Antoniju, Sveučilištem George Washington, Centrom za istraživanje raka Fred Hutchingston i Sveučilištem Emory.

Sama ispitivanja testirat će učinkovitost dva eksperimentalna cjepiva, mRNA-1644 i mRNA-1644v2-Core koja su prethodno testirana za sigurnost. Modernina su mRNA cjepiva ujedno i prva cjepiva koja su došla sve do faze testiranja na ljudima, prema Science Alert. Pedeset i šest zdravih sudionika u dobi od 18 do 56 godina koji nisu zaraženi HIV-om će tako primiti cjepivo, a bit će podijeljeni u četiri grupe, od kojih će dvije grupe primiti mješovita cjepiva, dok će druge dvije grupe primiti samo jedno od dva cjepiva, s time da će sve grupe znati i koje cjepivo točno primaju.

Imunolog iz bolnice Imperial College London, Robin Shattock, naglasio je kako se radi o vrlo složenom Moderninom konceptu cjepiva koje potiče imunološki sustav na reakciju protiv HIV-a, no bit će potrebno više cjepiva kako bi se izazvao odgovor koji bi spriječio, odnosno neutralizirao virus HIV-a. Također, izrazio je nadu u mRNA tehnologiju koja bi mogla biti ključna za rješavanje problema s virusom HIV-a, no to se neće dogoditi preko noći, već će trebati više godina, kako je istaknuo.

Ako se utvrdi da je cjepivo sigurno i da pokazuje znakove stvaranja imunološkog odgovora, doći će do naprednijih i kasnijih istraživanja i testiranja i dat će nadu u okončanje jedne od najvećih svjetskih epidemija. Ta se pandemija, kako je izjavio Mark Feinberg, direktor Međunarodne inicijative za cjepivo protiv AIDS-a, u lipnju ove godine na 40. godišnjici epidemije HIV-a, jedino može okončati uvođenjem učinkovitog cjepiva do kojeg se može doći zajedničkim radom znanstvenika i svih članova zajednice, kako bi postigli ono što samo pojedinac ili grupa ljudi ne mogu učiniti.

Stéphane Bancel, direktor farmaceutske kompanije Moderna, još u siječnju ove godine istaknuo je kako ih je uspješnost njihovog cjepiva protiv COVID-19 potaknula na još veći korak i provođenje ambicioznijih programa razvoja profilaktičkog cjepiva. Tada je najavio i tri nova cjepiva – ono za sezonsku gripu, za HIV i Nipah virus – čija se učinkovitost ne može postići tradicionalnim načinom izrade cjepiva, no pomoću mRNA bi se mogla, vjeruje Bancel.

Oksfordski kandidat

Početkom kolovoza ove godine počelo je i testiranje oksfordskog cjepiva protiv HIV-a, prema vijestima na mrežnoj stranici toga svjetski priznatoga sveučilišta, a prve doze primile su osobe u zambijskoj Lusaki, a potom, unutar nekoliko tjedana, i u Keniji i Ugandi.
Eksperimentalno cjepivo nazvano HIVconsvX razvijeno je u suradnji Instituta Jenner sa Sveučilištem Oxford i partnerima, a njegovo testiranje koje je nazvano HIV-CORE006 uključit će 88 zdravih i HIV negativnih osoba u dobi od 18 do 55 godina koje će primiti jednu dozu cjepiva te nakon četiri tjedana i drugu dozu istoga cjepiva. Cilj je toga testiranja evaluacija cjepiva, odnosno njegove sigurnosti, učinkovitosti i imunogenosti, uz nadu njegove potencijalne primjenjivosti za razne sojeve HIV-a.

Dok većina kandidata za potencijalno učinkovito cjepivo protiv HIV-a djeluje putem antitijela potenciranih od B-stanica, HIVconsvX potiče snažne T-stanice imunološkog sustava koje su usmjerene na ona teže dostupna područja virusa HIV-a, koja bi se mogla nazvati njegovom Ahilovom petom.

Kako Sveučilište Oxford piše na svojim mrežnim stranicama, prema dr. Vincentu Muturi-Kioiju, važno je da postoji više varijanti potencijalnog cjepiva protiv HIV-a, i ona koja potenciraju antitijela, i ona koja potenciraju T-stanice. Ipak, potencijalno HIVconsvX cjepivo s obzirom na angažiranje T-stanica za sprječavanje infekcije HIV-om predstavlja novi pristup, a znanstvenici se nadaju i da će rezultate istraživanja HIV-CORE 006 imati do kraja 2022. godine.

U tijeku su i druga istraživanja vezana za cjepivo protiv HIV-a, od kojih je Mosaico također došao u kasnije faze, a testiranje se provodi među homoseksualnim i transrodnim osobama u Europi i Sjevernoj Americi, dok drugo testiranje, PrEPVacc, kombinira cjepivo za HIV s pilulom PrEP čija je upotreba već raširena i smanjuje rizik od zaraze HIV-om.