Multidisciplinaran istraživački tim proveo je istraživanje mikrobnih zajednica u Plitvičkim jezerima, a rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu mSphere, pružaju važne spoznaje o dinamici i stabilnosti mikrobnih zajednica te njihovom utjecaju na zaštitu prirode.

“Studija slučaja Plitvičkih jezera pruža neprocjenjiv uvid u ove složenije sustave, pridonoseći našem razumijevanju zamršenih međusobnih veza između uvjeta okoliša, mikrobnih zajednica i funkcioniranja ekosustava”, rekao je Sandi Orlić, dopisni autor na radu.

Suradnja znanstvenika s Instituta Ruđera Boškovića (IRB), Hrvatskog geološkog instituta, Znanstveno-stručnog centra ‘Dr. Ivo Pevalek’ pri Nacionalnom parku Plitvička jezera te Centra za mikrobiologiju i znanost o okolišnim sustavima Sveučilišta u Beču pružila je multidisciplinarni pristup istraživanju, te omogućila detaljnu analizu mikrobnih zajednica i njihove povezanosti s okolišnim uvjetima, priopćili su iz IRB-a.

Istraživanje tijekom tri godišnja dobra u razdoblju od dvije godine

Istraživanje je obuhvatilo prikupljanje uzoraka vode s različitih dijelova slatkovodnog sustava tijekom tri godišnja doba u razdoblju od dvije godine.

Nacionalni park Plitvička jezera posebna su geološka i hidrogeološka krška pojava, a u njihovom šumovitom planinskom kraju, najistaknutija atrakcija su šesnaest kaskadnih jezera različitih veličina, a osim kaskadnih jezera, slatkovodni sustav Plitvičkih jezera obuhvaća brojne pritoke, koji opskrbljuju cijeli jezerski sustav vodom.

Upravo zbog prisutnosti različitih vodnih tijela, Plitvička jezera predstavljaju jedinstven primjer slatkovodnog mrežnog ekosustava, ističu iz Instituta.

Prirodnim tokom niz rijeke i potoke, mikroorganizmi putuju s jednog mjesta na drugo, a ulijevanjem vode u jezera, mikroorganizmi dopiru do istih te se, prilagođavajući okolišnim uvjetima, događaju promjene u sastavu mikrobnih zajednica.

Procesi koji dovode do promjena u mikrobnim zajednicama mogu biti planirani ili slučajni, a njihov utjecaj mijenja raznolikost mikroorganizama i način obavljanja bioloških funkcija.

Rezultati istraživanja pokazali su da se okolišni uvjeti i zajednice bakterija i mikrobnih gljiva razlikuju među različitim dijelovima slatkovodnog sustava, a te se razlike mijenjaju ovisno o dobu godine, objašnjava Andrea Čačković, doktorandica u Laboratoriju za procese taloženja na IRB-u te prva autorica na radu.

Mikrobna zajednica prilično stabilna

Također, otkriveno je kako su na stvaranje bakterijskih zajednica, uglavnom utjecali planirani procesi, a na zajednice gljiva više slučajni procesi. Unatoč tim razlikama, istraživači su otkrili da je mikrobna zajednica u Plitvičkim jezerima ostala prilično stabilna zahvaljujući skupini mikroorganizama poznatoj kao jezgreni mikrobiom, koji je prisutan u svim dijelovima sustava.

Rezultati istraživanja imaju implikacije za buduća istraživanja i napore u praćenju te očuvanju slatkovodnih ekosustava, posebno s obzirom na sve veći utjecaj čovjeka i klimatskih promjena. Razumijevanje mikrobnih zajednica i njihove dinamike ključno je za očuvanje prirodnih staništa i za održavanje ravnoteže u Plitvičkim jezerima, rekli su iz IRB-a.

Istraživanje je podržano sredstvima u sklopu projekta STIM-REI koji financira Europska unija kroz Europski fond za regionalni razvoj i Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. te projekta ‘Mikrobna ekologija jezerskih ekosutava – novi pristup’ Hrvatske zaklada za znanost voditelja dr. sc. Sandija Orlića.