Iz naše europske perspektive, iguane su neobične, ali lijepe, mirne i neopasne životinje. Nekima toliko privlačne da ih drže kao kućne ljubimce. Ali, u nekim drugim gusto naseljenim područjima gdje obitavaju u prirodi, iguane su prava pošast. Recimo u južnoj Floridi. Iguane su invazivne, brzo se šire,  pustoše i ostavljaju nered po kućama, vrtovima, bazenima, čamcima i svuda gdje mogu naći hranu i ostaviti izmet uza sebe. Njihova destrukcija je na jugu Floride postala tolika gnjavaža da je država Florida dozvolila ljudima da jednostavno ubijaju iguane. Kasnije je ta gruba dozvola ublažena pa je naknadno preporučeno da se pozove stručnjak, lovac koji će to učiniti brzo i profesionalno.

Ono što iguane sprečava da se rašire sjevernije i počnu terorizirati ljude izvan južnog roga Floride je njihova neotpornost na temperature. Kad temperatura dovoljno padne, iguane postaju nepokretne, pa padaju s drveća i leže uokolo što se može vidjeti i u videu ispod teksta s početka 2020. godine kad su na Floridi temperature pale ispod uobičajenih razina. Kad temperatura poraste, iguane ožive, ali niske temperature ih mogu i ubiti i glavni su razlog što ih nema još više.

No, znanstvenik James Stroud sa Washington sveučilišta u St. Louisu donosi loše vijesti za stanovnike Floride. Naime, u poduzetom istraživanju na šest najzastupljenijih vrsta guštera koji žive na Floridi, utvrđeno je da njihova tolerancija na niske temperature raste. Utvrđeno je da je tolerancija guštera na niske temperature iznosila 44 Fahrenheita (6,6 Celzija). Prijašnja istraživanja sugerirala su da gušteri podnose temperature između 52 i 46 F (11 i 7 Celzija). Stroudov tim polako je rashlađivao guštere, bockajući ih dok je temperatura padale. Ako se gušter pomicao ili reagirao, još uvijek je imao funkcionalnu sposobnost. Kad je prestao reagirati, na toj je temperaturi bio označen kao omamljen. Rezultati su uspoređeni s rezultatima sličnog eksperimenta provedenog četiri godine ranije i otkrili su povećanu toleranciju na hladnoću.

Slijedeći zadatak bio je odgonetnuti kako se povećana tolerancija na niske temperature mogla dogoditi u tako kratkom roku.

“Smatramo da je ovo dokaz prirodne selekcije. Ili su gušteri koje smo testirali nasljednici guštera koji su preživjeli niske temperature, a oni sa slabom tolerancijom su izumrli ili je to primjer fiziološke prilagodbe, nečega što nazivamo aklimacijom,  da izloženost nižim temperaturama mijenja fiziologiju guštera” – kaže glavni istraživač James Stroud sa sveučilišta Washington.

Kako god, činjenica je da se gušteri adaptiraju na klimu i to bi moglo imati i praktičnih posljedica.

“U ovim rezultatima krije se potencijal da će se gušteri bolje razmnožavati i širiti prema sjeveru“ – priopćio je loše vijesti za stanovnike znanstvenik Stroud.