Europski istraživački konzorcij za fuzijsku energiju (EUROfusion) ušao je u novu petogodišnju fazu »konceptualnog dizajna« i ključnog tehnološkog razvoja europske fuzijske elektrane DEMO, projekta na kojem rade i hrvatski znanstvenici, s ciljem prevođenja fuzijske snage iz faze koncepta u komercijalnu stvarnost.

Konzorcij je najavio kako očekuje da će elektrana DEMO moći proizvesti električnu energiju neto snage od 300 do 500 megawata, priopćili su iz Instituta »Ruđer Bošković«.

U kontekstu sveopćeg traganja za novim izvorima energije, veliki je to korak naprijed za okončanje velike ovisnosti o fosilnim gorivima.

Istraživači diljem svijeta okupljeni na projektu EUROfusion, a među njima i hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) započinju rad na dizajnu europske fuzijske demonstracijske elektrane DEMO, za koju očekuju da će konačno proizvesti neto energiju na razini potrošnje jednog milijunskog grada, objašnjava dr. sc. Tonči Tadić, koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice CRU.

Uz IRB, hrvatski fuzijski istraživački tim čine i znanstvenici s Instituta za fiziku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta Splitu.

Unosni tenderi

Da bi 2035. godine započela gradnja elektrane DEMO, prvo je potrebno doći do materijala za njenu gradnju.

Upravo će u tim istraživanjima važnu ulogu imati hrvatski i španjolski znanstvenici koji rade na ispitivanju materijala nužnih za gradnju ove elektrane na projektu DONES.

Hrvatska i Španjolska su se 2018. dogovorile da će zajednički ispitivati materijale koji mogu izdržati ekstremne uvjete u fuzijskoj elektrani, čije će postrojenje biti izgrađeno u južnom španjolskom gradu Granadi.

DONES je posebno spomenut na događaju Obzor EUROfusion, jer je riječ o drugom po važnosti fuzijskom uređaju u Europi.

S tamošnjim znanstvenicima surađivat će i timovi znanstvenika iz Hrvatske u Konzorciju DONES.HR pod vodstvom IRB-a.

Trenutačno su u poslove vezane uz taj projekt uključene i četiri hrvatske kompanije.

»Ako pogledate fuzijsku kartu Europe, primijetit ćete da jedna mala Hrvatska uvelike iskače, kako aktivnostima naših znanstvenika, tako i uključivanjem kompanija angažiranim na poslovima na ITER-u i DONES-u, bilo izravno, bilo kao podizvođači, ističe Tadić.

Poručuje da će sve tvrtke u Hrvatskoj koje imaju potencijala i kapaciteta biti uključene u unosne tendere u fuzijskim istraživanjima te imati priliku sudjelovati na vodećoj svjetskoj fuzijskoj konferenciji SOFT 2022 koja se održava u rujnu u Dubrovniku.

Talentirani ljudi

Povrh tehnoloških izazova, konzorcij EUROfusion nastoji privući stručnjake i mlade talentirane ljude, pa su ciljani programi obrazovanja i osposobljavanja na sveučilištima i u fuzijskim laboratorijima, ističe Tadić, ključni za razvoj fuzije i stvaranje nove generacije znanstvenika i inženjera koji imaju sistemski pogled na cijelo postrojenje.

EUROfusion danas školuje više od 700 doktorskih studenata diljem Europe na fuzijskim doktoratima, od čega je njih sedmero iz Hrvatske.

Na vodećoj svjetskoj fuzijskoj konferenciji SOFT-2022 u Dubrovniku, trojici mladih znanstvenika zamjenica direktora europske Uprave za istraživanja i razvoj DG RTD, Joanna Drake, uručit će SOFT Prize, posebnu nagradu mladim fuzijskim istraživačima za najbolju tehnološku inovaciju u fuzijskoj tehnologiji.

Uz vodeće ljude fuzijskog konzorcija, tu će biti i ključni ljudi iz Europske komisije, te vodeći fuzijski stručnjaci iz EU-a, Kine, Japana, Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država.