Golfska struja koja „hrani“ sjevernu hemisferu toplom morskom vodom, izaziva cikle i anticiklone, povoljno utječe na klimatske prilike sjeverozapadne Europe. Kad bi se prekinula, to bi izazvalo tektonske promjene s obzirom da, recimo, Norveška zahvaljujući Golfskoj struji ima 13 stupnjeva višu prosječnu godišnju temperaturu nego bi je trebala imati s obzirom na geografsku širinu.

A s Golfskom strujom se nešto događa. Novo istraživanje znanstvenika iz Irske, Britanije i Njemačke ukazuje da je Golfska struja posljednjih desetljeća najslabija u posljednjih tisuću i šesto godina.

Istraživači su prikupili takozvane proxy podatke preuzete uglavnom iz prirodnih „arhiva“ poput oceanskih sedimenata ili ledenih jezgri, iz kojih se može iščitati i rekonstruirati povijest protoka Golfske struje unazad više stotina godina.

Pronašli su dokaze da je usporavanje Golfske struje u 20. stoljeću bez presedana u prošlom tisućljeću; vjerojatno je povezano s klimatskim promjenama koje uzrokuju ljudi. Divovski sustav cirkulacije oceana relevantan je za vremenske obrasce u Europi i regionalne razine mora u SAD-u. Njegovo usporavanje također je povezano s primijećenom hladnom mrljom na sjevernom Atlantiku.

“Sustav Golfske struje djeluje poput divovske pokretne trake, koja prenosi toplu površinsku vodu s ekvatora prema sjeveru i šalje hladnu duboku vodu s niskim salinitetom natrag prema jugu. Pomiče gotovo 20 milijuna kubnih metara vode u sekundi, što je gotovo 100 puta više od protoka Amazone” – objašnjava za Phys.org Stefan Rahmstorf s Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja, voditelj studije koja će biti objavljena u Nature Geoscience.

Prijašnje Rahmstorfove studije već su pokazale usporavanje Golfske struje za oko 15 posto u drugoj polovici 20. stoljeća i bile dovedene u vezu s ljudskim utjecajem na klimu, ali nedostajala je šira slika koja bi pokazala je li ovo događaj bez presedana ili je u prošlim stoljećima ili tisućljećima Golfska struja periodično mijenjala svoj intenzitet. Kad su prikupljeni i uspoređeni spomenuti proxy podaci, pokazalo se da je bilo blažih odstupanja, ali nikad drastičnog usporavanja kao zadnjih desetljeća.

“Rezultati studije sugeriraju da je Golfska struja bila relativno stabilna do kraja 19. stoljeća. S krajem malog ledenog doba oko 1850. oceanske su struje počele slabiti, a drugi, drastičniji pad uslijedio je od sredine 20. stoljeća” – kaže Stefan Rahmstorf.

Usporavanje oceanskih struja odavno je predviđano u klimatskim modelima kao posljedica globalnog zagrijavanja uzrokovanog ispuštanjem stakleničkih plinova. Znanstvenici prije Rahmstorfa utvrdili su da se u Atlantskom oceanu globalno zatopljenje očituje tako zvanom dubokom konvekcijom, a potaknuto razlikama u gustoći oceanske vode. Topla i slana voda kreću s juga na sjever gdje se hladi i tako postaje gušća. Kad je dovoljno teška, voda tone u dublje slojeve oceana i teče natrag prema jugu. Globalno zagrijavanje remeti ovaj mehanizam. Pojačane oborine i pojačano topljenje grenlandskog ledenog sloja dodaju slatku vodu na površinu oceana. To smanjuje slanost, a time i gustoću vode, otežavajući tonjenje na dno i tako slabi brzinu Golfske struje.

“Ako nastavimo poticati globalno zagrijavanje, sustav Golfske struje će dodatno oslabiti – za 34 do 45 posto do 2100. godine, prema najnovijim klimatskim modelima” – zaključuje Rahmstorf. To je točka kada bi struja mogla postati nestabilna i donijeti radikalne klimatske promjene u sjevernoj hemisferi.

Ovaj proces, prikazan je u holivudskom SF filmu klimatske katastrofe „Dan poslije sutra“, samo radikalno ubrzan. U filmu ljudi dovode klimu dovode do situacije kad Golfska struja jednostavno stane i u svega nekoliko dana sjeverna polutka Zemlje postane ledena kora. Dakako, ovo se ne može dogoditi u stvarnosti…tako brzo. „Odumiranje“ Golfske struje i  posljedično zahladnjenje na sjevernoj polutci se ne može odviti u kratkom vremenu, no to ne umanjuje opasnost od katastrofičnog ishoda. Iako na prvu izgleda paradoksalno, ekstremno globalno zatopljenje na kraju može imati za posljedicu novo ledeno doba, barem što se zapadne i sjeverne Europe tiče.