Globalne emisije ugljičnog dioksida nastale izgaranjem fosilnih goriva ove će godine doseći rekordne visine te pogoršati klimatske promjene i doprinijeti nastanku razornih i ekstremnih vremenskih prilika, upozoravaju znanstvenici.

Izvješće o globalnom proračunu ugljika objavljeno u utorak povodom samita o klimi COP28 navodi da ukupne emisije CO2, koje su prošle godine dosegle rekordne visine, u 2023. stagniraju zbog blagog smanjenja iskorištavanja zemlje, poput krčenja šuma.

Očekuje se da će države emitirati ukupno 38,6 milijardi metričkih tona CO2 iz fosilnih goriva u 2023., odnosno da će emisije porasti za 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, zaključeno je u izvješću znanstvenika iz više od 90 institucija, među kojima i Sveučilišta u Exeteru.

Kad se ubroje i emisije nastale iskorištavanjem zemlje, globalnih emisija CO2 ove bi godine trebalo biti ukupno 40,9 milijardi tona.

Emisije nastale od ugljena, nafte i plina porasle su najviše zbog Indije i Kine. Rast u Kini uzrokovan je ponovnim pokretanjem gospodarstva te zemlje nakon zatvaranja za vrijeme pandemije koronavirusa, a u Indiji rast je uzrokovan pojačanom potražnjom energije, za koju obnovljivi izvori nisu dovoljni, što se nadoknađuje fosilnim gorivima.

Ovogodišnje kretanje emisija udaljava svijet od težnje da spriječi globalni porast u temperaturi od 1,5 stupnja celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba.

“Čini se da je neminovno da ćemo prijeći granicu od 1,5 stupnjeva koju smo zadali u Pariškom sporazumu”, kazao je profesor s Exetera i voditelj istraživanja Pierre Friedlingstein.

Države su se Pariškim sporazumom 2015. odredile da neće dozvoliti da globalno zatopljenje prijeđe 2 stupnja celzijusa, te da će nastojati da ne prijeđe niti 1,5 stupanj. Znanstvenici su istaknuli da će porast temperature veći od 1,5 stupnja potaknuti ekstremnije, nepovratne posljedice, kao što su smrtonosne vrućine, katastrofalne poplave i odumiranje koraljnih grebena.

“Čelnici koji se sastaju na COP28 morat će se dogovoriti hitre rezove emisija fosilnih goriva kako ne bi prešli granicu od 2 stupnja”, poručio je Friedlingstein.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama UN-a (IPCC) kazao je da emisije moraju pasti za 43 posto do 2030. kako zatopljenje ne bi prešlo granicu od 1,5 stupnja.

No emisije su posljednjih godina porasle. Pandemija koronavirusa uzrokovala je kratku stanku u rastućem trendu, no emisija je sada 1,4 posto više nego prije izbijanja pandemije.

Znanstvenici iz Centra za istraživanje energije i čistoću zraka u Helsinkiju (CREA) prošli su mjesec kazali da bi staklenički plinovi iz Kine mogli početi “strukturalno opadati” već iduće godine zbog ugradnje rekordnog broja postrojenja za proizvodnju obnovljive energije.

Kina proizvodi 31 posto globalnih emisija CO2 iz fosilnih goriva.

Novo je izvješće navelo i neke svijetle točke, kao što su pad emisija SAD-a i Europske unije, djelomično zbog gašenja elektrana na ugljen.

Ukupno 26 zemalja, koje predstavljaju 28 posto svjetskih emisija, ima silazan trend. Većina je njih u Europi, kazali su znanstvenici.