Primijenjena kognitivna znanost naziv je novog studija koji su zajednički pokrenuli FER i Filozofski fakultet u Zagrebu. Prva generacija novog združenog diplomskog studija trebala bi brojiti 30 studenata, a onima koji upišu ovaj inovativni studij njegovi tvorci obećavaju sjajan plasman na tržištu rada.

Kognitivna znanost interdisciplinarna je znanost koja proučava um i inteligenciju. Jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina, a temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma.

Čine je šest različitih disciplina i polja znanosti koja se interdisciplinarno kombiniraju u jednu. To su lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija.

Iako primarno proučava um i način na koji procesiramo informacije, najveća snaga kognitivne znanosti krije se upravo u promatranju istog pitanja iz različitih kutova.

Heksagon disciplina

Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu, ističe Renata Geld, voditeljica novog studija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na novom će studiju biti angažirano 40-ak nastavnika, podjednako zastupljenih s oba fakulteta. Nešto je više predmeta s Filozofskog fakulteta jer su discipline tako posložene, tumači Geld.

– Radi se o heksagonu disciplina, gdje imamo s jedne strane računarstvo, odnosno umjetnu inteligenciju, tako je bilo od samih početaka kognitivne znanosti, a s druge strane psihologiju, filozofiju, lingvistiku, antropologiju i neuroznanost.

Neuroznanost imamo zastupljenu u najmanjoj mjeri jer smo se orijentirali na studij sa sinergijom tehničkih i društveno-humanističkih znanosti.

Imali smo viziju kakvog stručnjaka želimo. Ta je sinergija mogla otići na medicinsku priču, onda bismo imali nešto više neuroznanosti, objašnjava voditeljica studija.

U kreiranju studija vodili su se, kaže, primjerima iz SAD-a i nekih europskih država, ali hrvatski studij ipak je jedinstven.

– Ova kombinacija nigdje ne postoji. Kompatibilan je nekim europskim programima, kao i američkim, i silno je napredan u tom smislu, stvarno je studij budućnosti.

Naravno da smo gledali američke studije, jer je SAD kolijevka kognitivne znanosti. Američko tržište rada i zanimanja koja tamo postoje bili su nam inspiracija kad smo krenuli razgovarati s našim poslodavcima o standardu zanimanja.

U prvim fazama dosta smo surađivali s MEiCogSci, to je europski združeni studij koji bi želio da im se priključimo. Oni su sjajni znanstvenici i djeluju na četiri sveučilišta u četiri države. Ali naš studij kao takav je zaista jedinstven, ističe Geld.

Ulazne kompetencije

Studenti koji završe taj studij stječu naziv magistra primijenjene kognitivne znanosti. Studij je tako koncipiran da studenti imaju disciplinarne kolegije u kojima moraju naučiti osnove, ovisno o tome koje su im ulazne kompetencije.

Primat će se studenti s raznih prijediplomskih studija, s FER-a, Filozofskog fakulteta, FOI-a, PMF-a… Arhitektura studija je takva da postoje tzv. start-up kolegiji, gdje studenti u prva dva semestra nadoknađuju ono što im manjka da bi kasnije pratili neke druge stvari na studiju.

U drugoj godini uvode se interdisciplinarni moduli, grupa tri kolegija, koje će opet studenti birati zavisno od svojih želja i interesa.

– Pretpostavljali smo da će ih dosta voditi ono što su studirali prije. Uvijek je neka disciplina vodeća. Možete imati čak i interdisciplinarni prijediplomski studij, ali uvijek imate neko težište na kojem gradite interdisciplinarna znanja, objašnjava naša sugovornica.

Studenti će prolaziti kroz venture HUB na FER-u, nukleus koji je relativno nedavno osnovan na tom fakultetu i naslijedio je SPOCK, vrlo uspješan studentski inkubator.

Studenti primijenjene kognitivne znanosti imat će kolegije koji razvijaju specifične vještine – poslovnu komunikaciju, kolaboraciju, kolegij koji se bavi isključivo time kako razgovarati s ljudima, kako tim funkcionira i slično.

»Zaista smo se trudili da imamo interdisciplinarni program u kojem se znanja i vještine dobiju na takav način da ljudi kad dođu na tržište rada već imaju praktičnih vještina, da znaju komunicirati, da znaju slušati ljude drugih disciplina, da budu veza između znanosti i industrije.

Koji mogu shvatiti koji je doseg znanstvenog otkrića rada i da to znaju u svojoj kompaniji primijeniti«, ističe Geld.

U lipnju kreće kvalifikacijski postupak, a prijave će trajati do početka srpnja. Kandidati moraju priložiti motivacijsko pismo, preporuku jednog profesora s najrecentnijeg studija, prijepis ocjena iako one, tvrdi Geld, neće biti presudne, te dokaz o znanju jezika.

Dio kolegija će se predavati na engleskom jeziku. U startu je zamisao bila da cijeli studij bude na engleskom jeziku, ali u tom bi slučaju morala postojati školarina.

Autori nisu htjeli u startu limitirati pristup studentima, već ga učiniti dostupnim svima. Ideja je ipak da se za dvije godine u potpunosti prijeđe na engleski jezik.

Nakon prijave formirat će se rang-lista, a nekoliko desetaka prijavljenih studenata bit će pozvano na intervju. Tek onda radit će se finalna rang-lista.

– Tražimo da studenti budu kompletne osobe, da znaju u što se uvaljuju, (smijeh, op.a.). Želimo studente koji imaju takve interese, koji imaju osjećaj kakav je to studij i kako se oni svojom disciplinom u njega uklapaju.

Uz to, da se bave i drugim stvarima izvan studija. Naša iskustva govore da uspjeh 5,0 nije najvažniji, u nekim slučajevima ni četvorka, ističe Geld. Rado će, kaže, primiti studente koji imaju široke interese, koji možda već i rade, volontiraju.