Kombinacija vrućine i vlažnosti toliko ekstremna da postaje nemoguća za izdržati, nije problem koji nas čeka u budućnosti već problem koji je već stigao. Studija koju prenosi Verge otkrila je očitanja za koja se ranije smatralo da ni ne postoje na planeti Zemlji. Različiti podatci s lokacijama koje imaju ovakve ekstremne uvjete, pronađene su diljem globusa u trenucima kada promjene temperatura postaju sve učestalije.

Ekstremni uvjeti koji dosežu oko 46 °C na ljestvici, udvostručili su se u periodu između 1979. i 2017. godine. Vlažnost i vrućina su posebno smrtonosna kombinacija jer vlažnost utječe na sposobnost tijela da se samostalno hladi znojenjem. Otkrića ukazuju na to da se ekstremni uvjeti za koje su znanstvenici mislili da će se dogoditi u dalekoj budućnosti, zbog klimatskih promjena već događaju.

“Bliže smo  prekretnici nego što smo mislili”, kazao je Radley Horton, koautor nove studije objavljene u zborniku “Science Advances“.

Intenzivniji i češći toplinski događaji jedan su od simptoma klimatskih promjena što je dokazalo već nekoliko istraživanja. Većina tih istraživanja temeljila se na podacima koja su računala prosjeke širokog područja tijekom dugog vremenskog perioda. Umjesto takvog istraživanja, Horton i njegovi kolege su pažljivo gledali detaljne podatke prema satu. Podaci su prikupljeni iz 7.877 meteoroloških postaja diljem svijeta, a za mjerenje su koristili skalu “vlažne žarulje”.

Temperatura vlažne žarulje je po definiciji temperatura očitana termometrom prekrivenim krpom natopljenom vodom preko koje prolazi zrak. Pri 100% relativnoj vlažnosti temperatura vlažne žarulje jednaka je temperaturi zraka, a niža je pri nižoj vlažnosti.

Područja gdje se pojavljuju ekstremni uvjeti

Duž Perzijskog zaljeva, uočili su više od desetak očitanja iznad granice za koju se smatra da je limit ljudske tolerancije na skali “vlažne žarulje”- 35 °C. To je ujedno i najveće ovakvo očitanje ikada zabilježeno u znanstvenoj literaturi.

2015. godine, grad Bandar Mahshahr u Iranu imao je očitanja nešto malo ispod spomenute temperature. S više od 70°C na ljestvici indeksa topline, riječ je o scenariju klimatskog modela koji je predviđen da će se ostvariti tek sredinom ovog stoljeća.

Ekstremni vremenski uvjeti se pojavljuju i duž Azije, Afrike, Australije, Južne i Sjeverne Amerike, a obično su koncentirani na obalnim područjima. Posebno je jako pogođena Zaljevska obala Sjedinjenih Država koja je proživjela faze tijekom kojih su uvjeti dosegnuli razine za koje se smatralo da neće u narednih nekoliko desetljeća. Ekstremni su uvjeti trajali po nekoliko sati i u malim područjima, ali postaju sve češći i sve intenzivniji, kažu znanstvenici.

Prema Colinu Raymondu, vodećem autoru i istraživaču u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon, ograničavajući čimbenik studije su mjesta diljem zemlje kojima manjka meteoroloških postaja. Ono što su zabilježili, moglo bi se događati na još širem području, ali trenutno nemaju dovoljno alata za mjerenje na svim lokacijama.

“Ako se približite, vidite stvari koje ne doživljavate na većoj ljestvici. Na manjoj ljestvici, to je puno intenzivnije”, kažeRaymond.