ZAGREB – Hrvatski znanstvenici uključuju se u razvoj dronova sličnih kukcima, koji će omogućiti potpuno drukčije istraživanje Marsa. Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu potpisao je s Europskom svemirskom agencijom (ESA) ugovor o izvođenju znanstveno-istraživačkog projekta »Flapping Wing Vehicle for Mars Atmospheric Flight«, čiji je cilj razviti inovativni dron inspiriran prirodom, letjelicu koja bi mogla donijeti revoluciju u istraživanje Marsa.

Inovativni dron

Glavni istraživač i voditelj projekta hrvatski je stručnjak prof. dr. sc. Zdravko Terze, koji će zajedno s timom domaćih stručnjaka s FSB-a surađivati s prestižnim europskim sveučilištima TU Delft i Politecnico di Milano na projektu koji u cijelosti financira Europska svemirska agencija. Projekt je proglašen najboljim među desecima prijava pristiglih na natječaj 2024. godine. Riječ je o nastavku istraživanja već provedenih na FSB-u u okviru znanstvenog projekta koji je također financirala ESA, a kojim su razvijeni matematički modeli leta takve letjelice u atmosferama Marsa, ali i Venere.

– Ovaj inovativni dron koji će se razvijati upravo na FSB-u, koristi potpuno novi način letenja, nadahnut gibanjem bioloških sustava na Zemlji. Umjesto rotirajućih lopatica poput NASA-inog »Ingenuityja«, koji je izveo 72 leta na Marsu prije nego što je pretrpio havariju u siječnju 2024., ova će letjelica koristiti »mahokrilo« – tehnologiju koja može omogućiti učinkovitiji i energetski štedljiviji let u ekstremnim uvjetima Marsove atmosfere, objašnjava prof. Terze, koji je ujedno osmislio novu tehnologiju.

Efikasnost

– Matematički modeli i numeričke simulacije pokazali su da bi letjelica pogonjena mahokrilom potencijalno mogla biti energetski i aerodinamički efikasnija od helikopterske tehnologije koju je koristila NASA za svoj prvi izvanzemaljski pogonjeni let na Marsu. Inspiracija naših znanstvenika za ovakvo inovativno rješenje pogona Mars drona došla je proučavanjem bioloških sustava na planetu Zemlji, u najvećoj mjeri iz proučavanja fizike leta insekata u našoj atmosferi, objašnjava Terze. Nakon konstrukcije nove letjelice na FSB-u, prvi testovi letenja provest će se u ESA-inom laboratoriju u Nizozemskoj, u specijalnoj Mars komori, koja vjerno simulira atmosferu Crvenog planeta.

– Ako ova tehnologija prođe testove, hrvatski znanstveni doprinos mogao bi pridonijeti uspjehu budućih misija na Mars, poručuje Terze. Njegova su istraživanja privukla i interes privatnog kapitala. Upravo je razvoj ovog inovativnog drona prva investicija koju je luksemburški hi-tech VC fond Vesna nedavno realizirao u Hrvatskoj, s ciljem osnivanjem start-up tvrtke za daljnji razvoj ove tehnologije.