Iako postoji priličan broj studija kako je drijemanje popodne blagotvorno za ljudsko zdravlje, čini se da postoje razlozi zbog kojih bi ga možda trebalo izbjegavati.

Naime, nova studija Centra za Alzheimerovu bolest Sveučilišta Rush iz Chicaga otkriva korelaciju između popodnevnog drijemanja i pogoršanja stanja ljudi koji pate od demencije.

Istraživači su pratili više od 1400 pacijenata do 14 godina u sklopu projekta Rush Memory and Aging Projecta. Sudionici su nosili senzor na zapešću koji je kontinuirano bilježio aktivnost do 10 dana, a dolazili su jednom godišnje na preglede i kognitivno testiranje. Svako dulje razdoblje bez aktivnosti tijekom dana od 9 do 19 sati smatralo se drijemanjem.

Kako prenosi SciTechDaily, kada je studija započela, više od 75% sudionika nije pokazivalo znakove bilo kakvog kognitivnog oštećenja, 19,5% imalo je blago kognitivno oštećenje, a nešto više od 4% imalo je demenciju od Alzheimerove bolesti. Dnevno drijemanje povećalo se za oko 11 minuta godišnje među onima koji nisu razvili kognitivna oštećenja tijekom praćenja. Drijemanje se udvostručilo nakon dijagnoze blagog kognitivnog oštećenja, a gotovo se utrostručilo nakon dijagnoze demencije Alzheimerove bolesti.

Istraživači su usporedili sudionike s normalnim pamćenjem na početku studije, ali su tijekom studije razvili Alzheimerovu bolest, s onima koji su ostali zdravi. Utvrdili su da stariji ljudi koji drijemaju više od sat vremena dnevno imaju čak 40 posto veći rizik da razviju ovu tešku bolest, od onih koji preko dana drijemaju manje.

Glavnom istraživaču i koautoru studije, neurologu Aronu Buchmanu ovo je indicija da Alzheimerova bolest nije čisto kognitivni poremećaj, već multisistemski koji izaziva druge promjene u funkcioniranju ljudi, od poremećaja spavanja i depresije do poremećaja kretanja.

Svejedno, ne tvrdi da je ova observacijska studija dokaz da dnevno drijemanje izaziva Alzheimerovu bolest, niti da Alzheimerova bolest uzrokuje potrebu za pojačanim spavanjem preko dana, ali s obzirom da se pokazalo da je vezano jedno uz drugo, moguće je da ista patologija doprinosi u oba slučaja.

Alzheimerova bolest je uzrokovana nakupljanjem dvaju proteina, amiloid beta i tau, unutar mozga. Iako je pad kognitivnih funkcija najpoznatiji simptom Alzheimerove bolesti, to se nakupljanje proteina može dogoditi na različitim mjestima mozga, moždanog debla i leđne moždine, uzrokujući razne simptome. Studija sad pokazuje da povećanje učestalosti i trajanja dnevnog drijemanja može biti jedan od tih simptoma.