Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) otvorio je u Zagrebu vrata jedne od šest novoizgrađenih postaja u Hrvatskoj te jedine koja na zagrebačkom području mjeri crni ugljik ili čađu, sastavni dio lebdećih čestica što značajno utječu na ljudsko zdravlje i mogu uzrokovati bolesti dišnog sustava.

Nova zagrebačka postaja za praćenje kvalitete zraka rezultat je AIRQ projekta koji Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) provodi od 2017. godine, s ciljem bolje kontrole i upravljanja kvalitetom zraka u urbanim sredinama.

Onečišćenje zraka najveći je okolišni rizik za zdravlje ljudi, a prema procjenama Europske agencije za okoliš, svake godine prouzroči oko 400.000 slučajeva preuranjene smrti u Europi.

Akcijski plan EU-a iz 2021. nalaže smanjenje onečišćenja zraka koje utječe na zdravlje za više od 55 posto do 2030. godine.

Voditeljica projekta Jadranka Škevin-Sović iz DHMZ-a istaknula je da će nove i postojeće modernizirane mjerne postaje diljem Hrvatske omogućiti procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari i osigurati stopostotnu pokrivenost stanovništva urbanih sredina podacima o kvaliteti zraka, jer upravo u gradovima najčešće i dolazi do prekoračenja koncentracije onečišćujućih tvari.

Kvaliteta zraka u Hrvatskoj je dobra, u prosjeku smo Europske unije. Najveće probleme imamo u pogledu lebdećih čestica i dušikovih oksida.

Dušikovi oksidi vezani su mahom za prometnice, a lebdeće čestice za prometnice i ložišta. Crni ugljik, primjerice, dolazi iz roštilja, kućnih peći na drva, poljoprivrede, kažu u DHMZ-u.

– Za SO2 nema problema nigdje u državi, za druge tvari zna biti. Postaja Rijeka2 tek je nedavno puštena u pogon pa još ne možemo reći kakva je tu situacija, rekla nam je Škevin-Sović.

Crni ugljik posebno je opasan za zdravlje jer su to najsitnije čestice koje prodiru duboko u plućni i srčano-krvožilni sustav.

S obzirom na visoku indicenciju srčano-krvožilnih bolesti u Hrvatskoj, proširenjem mreže moći ćemo lakše promatrati stanje i spriječiti dodatne učinke okoliša na ljudsko zdravlje, kazala je Matijana Jergović iz NZJZ-a »Dr. Andrija Štampar«.