Na osnovu analize rekonstrukcije promjena visine ledenog pokrivača Srednjozapadnog Grenlanda od 1880. godine i usporedbe s odgovarajućim simulacijama modela, znanstvenici su zaključili da ovaj dio ledene ploče Grenlanda gubi stabilnost, da je vrlo blizu točke preokreta u stanje ubrzanog topljenja.

Do ovog zabrinjavajućeg rezultata došli su Niklas Boers iz Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja iz Njemačke i Martin Rypdal sa Arktičkog sveučilišta u Norveškoj, nakon pažljivih raščlambi razvoja brzine topljenja i promjena visine ledene ploče tijekom posljednjih 140 godina.

Posebno zlokobno djeluje njihova tvrdnja da je ledeni pokrivač na rubu točke preokreta ubrzanog topljenja leda bez obzira na to je hoće li trend arktičkog zagrijavanja biti zaustavljen u narednim desetljećima.

„Možda vidimo početak velike destabilizacije ledenih površina, ali trenutno to ne možemo decidirano tvrditi. Do sada su signali koje vidimo samo regionalni, ali to bi jednostavno moglo biti zbog nedostatka točnih i dugoročnih podataka za druge dijelove ledene ploče ”, kaže za Sci Tech Daily dr. Niklas Boers.

Postoji način da se održi sloj leda, tako da snijeg pada na površinu i održava ledeni sloj. No, problem je u tome što zagrijavanje Arktika u posljednjim desetljećima ometa taj proces, snijeg se jednostavno otopi za toplijih ljetnih mjeseci.

To dovodi do aktiviranja povratne sprege. Kad se snježni pokrov ne zadržava, površina ledene površine se stanjuje, gornja površina izložena je višim temperaturama što dovodi do sve većeg i bržeg topljenja te ubrzanog gubitka mase leda. Kad se dosegne točka preokreta, ovaj proces se više ne može preokrenuti već će samo akcelerirati jer nije za očekivati dugoročno prosječno hladniju klimu. već samo topliju ili u najboljem slučaju istu kao danas.

U kratkovidnom i uskom gledanju činjenica da bi Grenland zaista mogao postati zelen i u središnjim dijelovima ovog daleko najvećeg otoka na Zemlji (više od tri puta je veći od drugog najvećeg Nove Gvineje), ne izgleda kao tragična stvar. No, gledano globalno, kad bi se sav led na Grenlandu otopio to bi značilo porast visine svjetskih mora za čak 7 metara, što bi za današnji svijet bila katastrofa. Naime, čak milijardu ljudi na svijetu živi u području ne 10 metara iznad mora, nego 10 metara iznad razine plime.  Podizanje razine mora u toj mjeri poremetilo bi oceanske struje, monsunske vjetrove, život kišnih šuma s nesagledivim posljedicama za cjelokupan život na Zemlji.