Prema novom istraživanju, česta i naporna tjelovježba povećava rizik od razvoja bolesti motornog neurona (MND) odnosno amiotrofične lateralne skleroze (ALS). Znanstvenici sa Sveučilišta Sheffield otkrili su uzročnu vezu između tjelesne aktivnosti visokog intenziteta i teških neuroloških poremećaja među onima koji su genetski predisponirani da ih razviju. Međutim, istovremeno su naglasili da ogromna većina ljudi koji se bave napornim vježbanjem ne razvija MND, te da sport bez obzira na ova saznanja ima brojne zdravstvene beneficije.

Istraživači smatraju da studija označava glavni korak ka razumijevanju veze između intenzivnog vježbanja, koje kod određenih ljudi može doprinijeti oštećenju motornih neurona, i dovesti do teške neurodegenerativne bolesti, koja pogađa oko 5000 osoba u Velikoj Britaniji.

MND, također poznat kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS), utječe na živce u mozgu i leđnoj moždini. Kako bolest napreduje, poruke iz živaca se prekidaju i na kraju prestaju dopirati do mišića. Bolest može dramatično narušiti sposobnost ljudi da pomiču udove, razgovaraju, jedu i dišu, i na kraju dovesti do smrti.

Iako je to bolest čiju je genezu teško razumjeti i za koju se smatra da je uzrokovana kombinacijom genetskog rizika i drugih čimbenika okoliša koji se nakupljaju tijekom života, znanstvenici već dugo smatraju da postoji veza s intenzivnim vježbanjem.

“Neko smo vrijeme sumnjali da je vježbanje faktor rizika za MND, ali do sada se ta veza smatrala kontroverznom”, rekao je dr. Johnathan Cooper-Knoc, neurolog iz Sheffielda. “Ova studija potvrđuje da kod nekih ljudi učestalo naporno vježbanje dovodi do povećanja rizika od MND-a.”

U istraživanju, objavljenom u žurnalu EBioMedicine i predstavljenom u Guardianu, znanstvenici su opisali kako su analizirali podatke iz britanskog projekta Biobank, koji sadrži detaljne genetske i životne podatke pola milijuna ljudi. Koristeći tehniku ​​nazvanu Mendelova randomizacija kako bi te podatke pretvorili u eksperiment, otkrili su da su ljudi s genetskom predispozicijom zbog koje će vjerojatnije raditi naporne vježbe također vjerojatnije razviti MND.

Smatra se da bi niska razina kisika u tijelu tijekom napornog vježbanja mogla dovesti do procesa koji se naziva oksidativni stres u motornim neuronima – nekim od najvećih i najzahtjevnijih stanica u tijelu. To može dovesti do oštećenja i na kraju dovesti do odumiranja stanica kod ljudi koji imaju tu genetsku ranjivost.

Ipak, Dr. Brian Dickie iz Udruge za bolest motornog neurona rekao je da je potrebno više istraživanja u tom smislu. Ističe kako su genetske i okolišne komponente MND-a često proučavane izolirano, dok “snaga ovog istraživanja proizlazi iz spajanja ovih dijelova slagalice”.

Rizik od nastanka MND-a je oko 1 na 400 tijekom života, ali prethodne studije sugeriraju da je šest puta veći kod profesionalnih nogometaša u usporedbi s općom populacijom.

Istraživači iz Sheffielda naglašavaju da velika većina ljudi koji se intenzivno bave sportom ne razvija MND, te da je njihov sljedeći korak razviti testove koji identificiraju ljude koji su najugroženiji.

“Jasno je da većina ljudi koji se podvrgavaju napornim tjelovježbama ne razvijaju ozljede motornih neurona i potrebno je više istraživanja kako bi se precizno utvrdili koji su to genetski faktori rizika” – rekla je prof. Dame Pamela Shaw, direktorica Instituta za neuroznanost u Sheffieldu.

“Krajnji cilj je identificirati čimbenike rizika iz okoline koji mogu predisponirati MND, informirati o prevenciji bolesti i načinu života.”