Foto: iStock
Zanimljiv je podatak da iako u Černobilu i njegovoj okolici nema čistokrvnih pasa, od onih koji su preživjeli i razmnožili se do brojke od oko 800 jedinki, genetski su najbliži njemačkom ovčaru
povezane vijesti
Kad se dogodila černobilska nuklearna tragedija 1986. godina, ljudi su iz Pripjata, grada s 50-ak tisuća stanovnika gdje su živjeli zaposlenici nuklearke i njihove obitelji, evakuirani zajedno s još tristotinjak tisuća ljudi iz šire okolice. Domaće životinje i kućni ljubimci se uglavnom nisu izvlačili, njih je uključujući tu i ljubimce eksterminirala posebna služba. No, nešto pasa uspjelo je izmaknuti ljudskoj ruci, preživjeti prvo uz pomoć ljudi koji su tamo sanirali mjesto havarije, a kasnije su se poludivlji snalazili kao njihovi rođaci vukovi. Usput se i razmnožili, danas ih ima oko 800 na tom području na kojem i dalje nema ljudskog stanovništva.
To što su preživjeli dalo je priliku znanstvenicima da prate kako životinjski organizmi reagiraju na duge izloženosti visokoj radijaciji. Rezultati su iznenađujući.
Sekvencionirajući genome iz uzoraka krvi prikupljenih s 302 psa iz Černobila i okolice između 2017. i 2019. godine, Elaine Ostrander i Gabriella Spatola s američkog Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma u Bethesdi, Maryland, došle su do zaključka da su njihovi genomi bitno različiti od pasa koji slobodno žive u drugim dijelovima Ukrajine i okolnih 12 europskih zemalja.
Kako prenosi New Scientist, zasad nije jasno jesu li se genomi izmijenili usljed djelovanja radijacije na pse, odnosno mogućnosti da su psi sa specifičnim genetskim značajkama preživjeli nuklearnu katastrofu, a drugi nisu, ili je to rezultat razmnožavanja u izolaciji posljednjih gotovo četiri desetljeća.
Zanimljiv je podatak da iako u Černobilu i njegovoj okolici nema čistokrvnih pasa, genetski su najbliži njemačkom ovčaru.
Sljedeći korak u istraživanju je usporedba genoma černobilskih pasa s genetskom strukturom njemačkih ovčara iz drugih područja da se vidi postoje li podudaranja. Također, znanstvenici namjeravaju ove genome usporediti s genomima primjeraka prepariranih pasa u muzejima s tog područja prije nuklearne katastrofe.
U široj slici ovi rezultati mogli bi pomoći izoliranju genetskih varijanti koje su otpornije na zloćudne bolesti izazvanih radijacijom jer je očito da preživjeli psi oko Černobila imaju tu otpornost. To bi mogla biti vrijedna informacija za ljude koji su više izloženi radijaciji poput astronauta.