Foto: iStock
Kroz detaljni uvid u potencijalne čimbenike kod preko 15 tisuća osoba istraživači su došli do zaključka da se predispozicije koji utječu da se osoba lakše zarazi COVIDOM različiti od onih već od prije poznatih koje smatramo odgovornima da zaražene osobe razviju teške simptome kad se zaraze
povezane vijesti
U novoj britanskoj studiji načinjenoj na velikom uzorku odrasle populacije u Velikoj Britaniji, istraživači su došli do vrlo zanimljivih rezultata o tome za koga je izglednije da će se zaraziti korona virusom. Nasuprot većini prijašnjih istraživanja koja su otkrila da su zarazi podložniji stariji ljudi, muškarci i oni s određenim komorbiditetima u ovoj, objavljenoj u stručnom časopisu koji se bavi respiratornim problemima i plućnim bolestima prigodnog naziva Thorax, veća mogućnost zaraze zabilježena je kroz sasvim drugačijeg profila ljudi.
Studija koja je obuhvatila 15,227 ljudi (prosječne starosti 59 goidna, 70 posto žene, 95 posto bijelci), od kojih se 446 i zarazilo COVIDOM-19, a 32 primljeno u bolnicu zbog komplikacija tijekom istraživanja, pokazala je da osobe s alergijskim stanjima poput peludne groznice, rinitisa i atopijskog dermatitisa mogu imati manji rizik od infekcije, osobito ako imaju i astmu!
Zanimljiv je i nalaz da rasa ima utjecaja, da se u prosjeku lakše zaraze osobe azijskog porijekla od „domaće“ bijele britanske populacije. Studija je praćenjem spomenutih 15 tisuća ljudi, odnosno na osnovu njihovih odgovora u upitnicima potvrdila neke ranije potvrđene rizike za lakšu zarazu korona virusom. Tu spada pretilost, prenapučenost u kućnom domaćinstvu, druženje s drugim obiteljima u stanovima…
Istraživači su uzeli u obzir niz potencijalno utjecajnih čimbenika: dob, spol, duljinu sudjelovanja u studiji, etničku pripadnost, učestalost testiranja, obrazovanje, prihod kućanstva, žive li ispitanici u stanu ili kući, broj osoba po spavaćoj sobi, ima li školske djece u domu, imaju li psa, druže li se sa susjedima u zatvorenom, posjete trgovinama i drugim zatvorenim javnim mjestima, putovanje na posao ili u školu, rade li na mjestima gdje imaju kontakt s ljudima, tjelesna aktivnost, unos alkohola, težina, astma, alergije, korištenje imunosupresivnih lijekova, inhalacijskih kortikosteroida i bronhodilatatora, status cijepljenja, unos voća, povrća i salata, korištenje dodataka prehrani…
Kroz ovaj detaljni uvid istraživači su došli do zaključka da se čimbenici/predispozicije koji utječu da se osoba lakše zarazi COVIDOM različiti od onih već od prije poznatih koje smatramo odgovornima da zaražene osobe razviju teške simptome i završe na respiratoru.
Svakako je najveće iznenađenje za istraživače bilo otkriće da je kod osoba koje imaju atopični dermatitis i astmu mogućnost da se zaraze korona virusom manja za 38 posto od onih koji ne pate od ovih bolesti. Zanimljiv je i nalaz za ljude koji koriste imunosupresive za smanjenje reakcije imunološkog sustava, za koje je već prije utvrđeno da su u većem riziku razvijanja teške infekcije. Možda je to tako, ali po ovom britanskom istraživanju, osobe koje ih uzimaju imaju čak 53 posto manji rizik od opće populacije da se uopće zaraze korona virusom.
S druge strane, većina drugih čimbenika i stanja koje se povezuju s teškim infekcijama COVIDOM kao što je visoka starosna dob, spol, drugi komorbiditeti ili prehrana nisu povezani s većim ili manjim rizikom zaraze u odnosu na prosjek.
Kao što piše u analizi istraživanja Sci Tech Daily, ovo je opservacijska studija i kao takva ne može utvrditi uzrok, i istraživači priznaju neka ograničenja vezana uz svoje nalaze. Jedno od njih je da je moguće da je netko od ispitanika prebolio COVID-19 bez vidljivih simptoma, da to ni ne zna. Drugim riječima, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ovi rezultati mogli uzeti zdravo za gotovo.