U ranoj fazi COVID-19 pandemije uvriježila se tvrdnja utemeljena na upitnim studijama kako virus blaže djeluje na pušače nego na ljude koji su se uspjeli oduprijeti toj iznimno nezdravoj navici što je zbunjivalo znanstvenike, ali i samu javnost s obzirom da se kosi sa zdravom logikom. Ipak, u novoj studiji uglednog Sveučilišta u Oxfordu u suradnji s vanjskim suradnicima iz znanstvene zajednice, objedinili su opservacijske i genetske podatke koji su pokazali da uživanje u cigaretama zapravo drastično povećava vjerojatnost hospitalizacije i smrti nakon oboljenja od COVID-19.

“Ideja da bi pušenje duhana moglo zaštititi od COVID-19 uvijek je bila nevjerojatna. Respiratorna pandemija trebala bi biti idealan trenutak za fokusiranje na volju kontrolu duhana” – tvrde dr. Anthony Laverty i Christopher Millet s Imperial College iz Londona.

Prema studiji, objavljenoj u časopisu Thorax, kako bi potražili povezanost između pušenja i ozbiljnosti infekcije COVID-19, istraživači su se oslanjali na evidenciju primarne zdravstvene zaštite, rezultate testova na COVID-19, podatke o prijemu u bolnicu i potvrde o smrti 421 469 sudionika britanske Biobanke, dugoročne studije za ispitivanje korelacije genetske predispozicije i izloženosti okoliša razvoju bolesti.

Tijekom razdoblja istraživanja, od siječnja do kolovoza 2020. godine, 13 446 (3,2%) osoba je podvrgnuto testu brisa na COVID-19 (PCR), od kojih je 1649 (0,4%) pozitivno testirano, a 968 (0,2%) je bio potreban prijem u bolnicu, dok ih je 444 (0,1%) umrlo zbog posljedica infekcije.

Većina (59%) sudionika nikada nije pušila, a više od trećine (37%) bili su bivši pušači, dok su samo 4% bili su trenutni pušači. Među pušačima, većina (71%) bili su lagani ili umjereni pušači (1-19 cigareta dnevno), a samo 29% bili su teški pušači (20+/dan).

U usporedbi s onima koji nikada nisu pušili, sadašnji pušači imali su 80% veću vjerojatnost da će biti primljeni u bolnicu i znatno veću vjerojatnost da će umrijeti od Covida-19.

Nadalje, znanstvenici su koristili Meldelovu randomizaciju (koja ukazuje na predispoziciju za pušenje), među 281 105 izvornih sudionika koji žive u Engleskoj kako bi procijenili može li genetska predispozicija za pušenje i teško pušenje imati ulogu u ozbiljnosti COVID-19. Došli su do rezultata da je genetska predispozicija za pušenje povezana s 45% većim rizikom od infekcije i 60% većim rizikom od hospitalizacije zbog COVID-19. Također, pokazalo se da je genetska predispozicija za jačim pušenjem povezana s više nego dvostrukim rizikom od infekcije, pet puta većim rizikom od hospitalizacije i 10 puta većim rizikom od smrti.

Iako su istraživači priznali da su se oslanjali samo na bolničke podatke o testiranju na COVID-19, oni ipak ukazuju na sličnost nalaza u oba skupa analiza.

“Općenito, podudarnost opservacijskih analiza koja ukazuje na povezanost s nedavnim ponašanjem pušenja i Mendelova randomizacija koja ukazuje na povezanost sa doživotnom predispozicijom na pušenje i težinom pušenja podupire uzročni učinak pušenja na ozbiljnost COVID-19″, zaključili su znanstvenici.

U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, što nas po konzumaciji cigareta svrstava u sam svjetski vrh, a svaki drugi pušač popuši prosječno 15-24 cigarete dnevno. Ono što posebno zabrinjava je da svaki peti nepušač je izložen duhanskom dimu u svom domu.

“Naši rezultati snažno ukazuju na to da je pušenje povezano s vašim rizikom od dobivanja ozbiljnog COVID -a, i kao što pušenje utječe na rizik od srčanih bolesti, različitih vrsta raka i svih ostalih stanja s kojima znamo da je pušenje povezano, čini se da je isto i u slučaju COVID-a. Dakle, sada bi bilo idealno vrijeme da pušači razmisle o odricanju od te štetne navike ” – rekla je vodeća istraživačica dr. Ashley Clift u povezanom podcastu.

Stručnjaci kažu kako jaka želja za cigaretom traje svega tri minute, nikada dulje, a može se suzbiti malim trikovima poput pranja zubi, ispijanja čaše vode, odlaska u šetnju, jedenja jabuke i slično. Istraživanje znanstvenika s Oxforda samo je još jedan od niza razloga za okretanje prema zdravijim životnim navikama.