Globalno zatopljenje podiže razinu mora i u skoroj budućnosti bi moglo ugroziti egzistenciju milijardi ljudi. Intenziviraju se oluje, pojačavaju se suše i ekstremne padaline, s njima pak dolaze požari i poplave… Dalo bi se nabrajati na koje sve načine klimatske promjene pokreću spiralu zabrinjavajućih pojava, a nakon istraživanja Sveučilišta York iz Toronta saznali smo za još jednu, prilično bizarnu.

Naime, znanstvenici su proučili oko 4000 tisuće slučajeva zimskih utapanja u 10 zemalja sjeverne hemisfere u kojima je zamrzavanje vodenih površina zimi uobičajeno i došli do zaključka da toplije zime općenito, pa onda kasniji početak i raniji kraj zime, objašnjavaju dramatičnu varijaciju od 48 posto broja zimskih utapanja.

U istraživanje su uključeni podaci iz sjevernih regija SAD-a, Italije, Rusije i Japana, i s cijelih područja Kanade, Estonije, Finske, Njemačke, Latvije i Švedske. Analizom statistike i policijskih izvješća tko, gdje, kada i kako se utopio pokazuje da se broj zimskih utapanja povećava eksponencionalno u zimama gdje se temperature vrte oko 0 Celzija. Najveći broj utapljanja se događa kad je temperatura zimskog zraka bila između -5 i 0 Celzija, kad je led manje stabilan i u regijama gdje autohtone tradicije i svakodnevna egzistencija zahtijevaju provođenja više vremena na ledenim površinama, kao što je s Kanadom slučaj. U sjevernim pokrajinama putevi preko zaleđenih jezera su često jedini kopneni način opskrbe preko zime i ljudi su stoljetnim iskustvom naviknuti da je led zimi siguran. U situaciji globalnog zatopljavanja to se više ne može uzimati zdravo za gotovo.

Ovisno o zemlji, broj zimskih utapanja zbog propadanja kroz led predstavlja 15 do 50 posto ukupnog godišnjeg broja utapanja. Kanada je imala najveći broj zimskih utapanja, a kanadski teritoriji na kojima ljudi više koriste smrznuta jezera za život, poput lova i ribolova, imali su najveći broj utapanja po stanovniku u svim regijama analiziranim u 10 zemalja.

“Klima se mijenja i to utječe na sigurnost boravka na zaleđenim vodenim površinama. Ljudi bi to trebalo početi uzimati u obzir. Nažalost, zima je godišnje doba na koje se klimatske promjene najdrastičnije odražavaju, posebno u sjevernim zemljama, i mi vidimo te promjene na našim jezerima što svakako doprinosi većem broju tragedija u zimskom razdoblju“ – rekla je Sapna Sharma, izvanredna profesorica na Sveučilištu York.

Znanstvenici su u svom radu predstavljenom na Phys.org, primijetili su i da na broj zimskih utapanja utječu i zakonske odredbe. Primjerice u sjevernoj Italiji i Njemačkoj bilježi se najmanji broj ovakvih tragičnih slučajeva između ostalog i zato jer zakon ograničava tko može, a tko ne može na zaleđene površine i pod kojim uvjetima. Ograničenja vezana uz djecu u Njemačkoj i Italiji očito imaju učinka, ali tamo gdje ih nema statistike su prilično porazne.

Posebno tužno u cijeloj ovoj priči je nalaz istraživača sa Sveučilišta York da su od svih smrti od utapanja kroz led, u pola slučajeva nastradala djeca do 9 godina koja su se igrala na ledu, a slijede mladi do 24 godine koji najviše stradaju u raznim vozilima poput motornih sanjki.