Foto: iStock
Došlo je do povećanja prosječnog tvrdog koraljnog pokrivača u sjevernom dijelu grebena na 36% u 2022. sa 27% u 2021. i povećanja u središnjem području na 33% u 2022. sa 27% u 2021.
povezane vijesti
Desetljećima se upozorava kako je Veliki koraljni greben uz sjeveroistočnu obalu Australije u Koraljnome moru dug oko 2000 km, izložen devastaciji zbog zagađenja, komercijalnog iskorištavanja i klimatskih promjena. Iako pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska prirodna baština od 1981. godine, njegovo smanjivanje i kvalitativna promjena nagore česta su vijest u svjetskim medijima i ogledalo ljudske (ne)brige prema prirodnom okolišu općenito.
Zadnja alarmantna odaslana je ranije ove godine kad je utvrđeno kako je čak 91 posto koralja na Grebenu u određenoj mjeri pogođeno izbjeljivanjem, što je isticano kao krunski dokaz kako klimatske promjene odnosno sve topliji oceani djeluju pogubno na koralje, te neobične životinje koje u svojim staništima čine fascinantne grebene, kao što je to slučaj s onim najpoznatijim, australskim Velikim koraljnim grebenom.
No sad stiže i nešto ohrabrujućih vijesti iz znanstvene zajednice koja se brine o koraljima. Naime, na UNESCO-ovoj World Heritage stranici objavljeno je kako je pokrivenost koraljima na Velikom koraljnom grebenu najveća u posljednjih 36 godina, otkad se mjerenja i vrše.
Došlo je do povećanja prosječnog tvrdog koraljnog pokrivača u sjevernom dijelu grebena na 36% u 2022. sa 27% u 2021. i povećanja u središnjem području na 33% u 2022. sa 27% u 2021., kako navodi Australski institut za Marine Sciences (AIMS) navodi u svom godišnjem izvješću.
Znanstvenici napominju da je povećanje površine pokrivene koraljima ohrabrujuće u situaciji kad koralji izbjeljuju, odnosno gube pigment što je njihov odgovor na stresne situacije u okolišu i može dovesti do odumiranja. Kako navodi Dr. Paul Hardisty, izvršni direktor u AIMS-u, „u 36 godina praćenja stanja Velikog koraljnog grebena nismo vidjeli ni blizu tolike razmjere izbjeljivanja kao sada“ i tek će se vidjeti kako će ekosistem odgovoriti na te događaje.
Zatopljavanje mora je samo po sebi problem, no donosi i neke posredne probleme bez kojih bi pokrivenost koraljima u vodama sjveroistočne Australije možda bila i veća.
Naime, dok pokrivenost koraljima na sjevernoj i središnjoj poziciji Velikog koraljnog greban raste, u južnom je izgubljena trećina porasta pokrivenosti primijećena prošle godine zbog „epidemije“ morske zvijezde s trnovom krunom (Acanthaster planci ) koja uništava koralje.