Vodeći svjetski znanstvenici pozvali su na obustavu istraživanja za stvaranje mikroba zrcalnog života zbog zabrinutosti da bi sintetski organizmi mogli predstavljati neviđeni rizik za život na Zemlji.

The Guardian piše kako međunarodna skupina dobitnika Nobelove nagrade upozorava da bi se zrcalne bakterije, izgrađene od zrcalnih slika molekula koje se nalaze u prirodi, mogle udomaćiti u okolišu i promaknuti imunološkoj obrani prirodnih organizama, izlažući ljude, životinje i biljke smrtonosnom riziku infekcije. Za izgradnju održivog zrcalnog mikroba vjerojatno bi trebalo najmanje desetljeće, ali nova procjena rizika izazvala je toliko ozbiljnu zabrinutost stručnjaka da je zatražena hitna obustava ovog istraživanja.

“Prijetnja o kojoj govorimo je bez presedana. Zrcalne bakterije vjerojatno bi izbjegle mnoge reakcije imunološkog sustava ljudi, životinja i biljaka i u svakom slučaju uzrokovale smrtonosne infekcije koje bi se širile bez kontrole”, rekao je prof Vaughn Cooper, evolucijski biolog sa Sveučilišta u Pittsburghu.

Mnoge molekule za život mogu postojati u dva različita oblika, od kojih je svaki zrcalna slika drugoga. DNK svih živih organizama izgrađen je od “desnih” nukleotida, dok su proteini, građevni blokovi stanica, napravljeni od “lijevih” aminokiselina. Zašto priroda funkcionira na ovaj način još nije jasno.

Znanstvenici su već proizveli velike, funkcionalne zrcalne molekule kako bi ih pomnije proučavali. Neki su čak poduzeli korake prema izgradnji zrcalnih mikroba.

Rad je vođen potencijalnim primjenama, jer se vjeruje da bi se zrcalne molekule mogle pretvoriti u terapije za kronične bolesti koje je teško liječiti, dok bi zrcalni mikrobi mogli učiniti bioproizvodni objekti budu otporniji na kontaminaciju. Nova zabrinutost oko ove tehnologije otkrivena je u izvješću na 299 stranica u časopisu Science. Unatoč oduševljenju istraživanjem zrcalnih molekula, izvješće vidi značajne rizike u zrcalnim mikrobima i poziva na globalnu raspravu.

Znanstvenici, naime, sumnjaju da bi mikrobi mogli uzrokovati smrtonosne infekcije, za koje je malo vjerojatno da će protiv njih biti učinkoviti postojeći antibiotici.

“Ukoliko se ne pojave uvjerljivi dokazi da zrcalni život ne bi predstavljao izvanrednu opasnost, vjerujemo da se zrcalne bakterije i drugi zrcalni organizmi, čak ni oni s projektiranim mjerama biološke zaštite, ne bi trebali stvarati”, pišu autori.

Dr. Kate Adamala, sintetička biologinja sa Sveučilišta u Minnesoti i koautorica izvješća, radila je na zrcalnoj stanici, ali je promijenila pristup prošle godine nakon detaljnog proučavanja rizika.

“Ne bismo trebali stvarati život u ogledalu”, rekla je.

Profesor Paul Freemont s Imperial Collegea u Londonu, koji nije bio uključen u izvješće, nazvao ga je “izvrsnim primjerom odgovornog istraživanja i inovacija”.

“Dok autori jasno ističu potrebu za otvorenom i transparentnom raspravom o razvoju zrcalnih živih organizama, također postoji potreba da se identificiraju obećanja i pozitivne upotrebe zrcalne kemije u biološkim sustavima, iako u ograničenom i možda budućnosti reguliranom način”, dodao je.