Foto: iStock
Rezultat je iznenadio i same znanstvenike jer nisu očekivali da bi i kronična izloženost stresu mogla izazvati prije pozitivne nego negativne posljedice na ljudski organizam
povezane vijesti
Kako se život ubrzava i zapravo komplicira za običnog čovjeka, zadnjih desetljeća smo skloni pripisati pojavu mnogih zdravstvenih problema izloženosti stresu, od nesanice i problema s probavom preko debljine i auto imunih bolesti, do bolesti srca, odnosno krvožilnog sustava…
Ako je suditi po novoj studiji Medicinskog fakulteta Sveučilišta Case Western Reserve u Ohiju, čini se da se potvrđuje ona univerzalna mudrost da je gotovo sve zdravo u umjerenim količinama.
Naime, znanstvenici su u svom istraživanju utvrdili da stres može djelovati blagotvorno na ljudski imunološki sustav. Stvar je u „dozi“ stresa.
Kako prenosi SciTechDaily rezultat je iznenadio i same znanstvenike jer nisu očekivali da bi i kronična izloženost stresu mogla izazvati prije pozitivne nego negativne posljedice na ljudski organizam.
Dosad je stajalo da se simptomi upalne bolesti crijeva (IBD) pogoršavaju u uvjetima psihološkog stresa. Slično tome, teža upala povezana je s intestinalnim tercijarnim limfoidnim organima (TLO), imunološkim stanicama koje nastaju kao odgovor na kroničnu upalu ili ozljedu. Dakle, stvaranje TLO-a pozitivno djeluje u borbi protiv upale. Dok je uloga TLO-a i stresa u IBD-u sporna, stvaranje TLO-a u kontekstu stresa nije istraženo.
U ovoj studiji, mišji modeli s bolešću sličnim Crohnovoj bolesti pokazali su dramatično povećano stvaranje TLO-a u debelom crijevu kao imunološki odgovor nakon 56 dana stresa. No, stres nije bitno pogoršao upalu tankog ili debelog crijeva.
Otkriveno je da stres povećava proizvodnju citokina IL-23 i IL-22. Ova dva citokina su dio načina formiranja TLO-a.
Ovo istraživanje povezano je usko uz jednu bolest, znanstvenici u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Science napominju da treba proučiti mogu li se njihovi nalazi prevesti na druge bolesti i ozljede.
Na kraju, postavlja se pitanje da li trebamo željeti da budemo pod stresom. Na ovo pitanje koautor studije Fabio Cominelli, profesor medicine i patologije i prodekan za razvoj programa na Medicinskom fakultetu Case Western Reserve odgovara uvjetno i kaže da je bitno kako se stres u ovom kontekstu definira. Kaže da je dobro biti pod stresom u pozitivnom smislu, da nam stres bude neka vrsta stimulacije.