Foto: iStock
Čini se da priča o fermentiranom voću zbog kojeg se slonovi napiju, ima uporište u znanosti.
povezane vijesti
- Dogodilo se 29 prometnih nesreća, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, tri su teško, a osam ih je lakše ozlijeđeno
- Pijani mladić udario u smjerokazni stupić, a potom u betonski rub vodopropusta i betonski stup
- U poprilično alkoholiziranom stanju vikala i galamila na javnom prostoru. Kad su je priveli, izvrijeđala policajce
Priče o pijanim slonovima pričaju se već više od stotinu godina. Navodno, životinje jedu fermentirano voće i tako postanu blago pijane. Znanstvenici su, s druge strane, bili skeptični oko toga koliko voća ovolike životinje moraju pojesti da bi se napile.
Sada je stigao novi dokaz zbog kojeg bi mit možda mogao i počivati na istini, a sve zahvaljujući genetskoj mutaciji, prenosi Science News.
Gen ADH7 proizvodi protein koji pomaže razgraditi etilni alkohol – etanol. Studija otkriva da su upravo slonovi pogođeni ovim genom, a ova je mutacija evoluirala najmanje deset puta tijekom evolucije sisavaca.
“Moguće je da je nasljeđivanje disfunkcionalnog gena, slonovima otežalo razgradnju etanola”, zaključuje molekularna antropologinja Mareike Janiak sa Sveučilišta Calgary u Kanadi.
Janiak i njezine kolege nisu pogledali sve gene koji su potrebni za razgradnju etanola. Ali “pogreška” ovog važnog gena možda dozvoljava da se etanol brže skuplja u krvi ovih životinja, stoji u istraživanju znanstvenog tima.
Studija je identificirala i druge životinje koje bi se potencijalno mogle “lako napiti”. U ovu skupinu životinja spadaju narvali, konji i zamorci. Iako, za razliku od slonova koji se gozbe voćem, ove životinje baš i ne konzumiraju toliko puno slatkastog voća.
Nova studija ponovno otvara vječnu debatu oko toga mogu li se slonovi napiti od marule (čije se drvo naziva “opijajućim” zbog visoke koncentracije alkohola u zrelim plodovima).
Drvo marule / Foto: iStock
Slonovi “pod gasom”
Opisi slonova koji se ponašaju neobično nakon što se najedu prezrelog voća, datiraju još iz 1875. godine. Kasnije je slonovima dat test okusa prema kojemu su radije pili vodu “začinjenu” alkoholom. Nakon što bi ju popili, primijećeno je da se ljuljaju dok hodaju, a zabilježeno je i agresivnije ponašanje.
2006. godine, znanstvenici su ovakve tvrdnje o “pijanim slonovima”, odbacili kao mit. “Da, afrički slonovi se možda gozbe fermentiranim marulama, ali morali bi pojesti ogromnu količinu tog voća da bi se napili. Fizički to ne mogu napraviti”, stajalo je u znanstvenim kalkulacijama.
No, njihovi su proračuni temeljeni na podatcima o tome kako funkcionira ljudsko tijelo. Novi uvidi u činjenicu da slonovima gen ADH7 ne radi, predlaže da ove velike životinje ipak imaju slabu toleranciju na alkohol.
