Rat u Ukrajini povećao je cijene nafte i plina, a ako se nastavi, prijeti i nestašica tih energenata. No u slučaju rata između Kine i Tajvana, prijete nove opasnosti, a jedna od njih bi mogla biti i moguća nestašica brojnih tehnoloških uređaja. Prva pomisao na bitan uređaj koji bi mogao postati problematičan u budućem sukobu je – mobitel. U ovom slučaju priče o sankcijama Kini postaju tragikomične, jer ako Kina uvede sankcije SAD-u i EU-u, to bi tek mogao postati problem. Mobitel je samo jedan od uređaja koji se više ne proizvode u Europi ili bar u nedovoljnim količinama da bi zadovoljio potrebe današnjih korisnika. Iako je danas život bez mobitela nezamisliv, prije pet desetljeća on nije ni postojao. Tek će početkom travnja 2023. godine, mobitel kao uređaj proslaviti svoj 50. rođendan. Taj mali uređaj toliko je ušao u život svake osobe da je danas bez njega teško organizirati život, a današnjoj mladoj generaciji čini kao da on postoji oduvijek.

Do prije pedesetak godina »mobiteli« su postojali tek u rijetkim automobilima, ali nitko nije nosio mobitel dok je šetao ulicama.

– Prvi kome je to uspjelo bio je Martin Cooper, inženjer iz Motorole koji je obavio prvi telefonski poziv, objašnjava Krunoslav Ćosić, koji je titulu diplomiranog inženjera stekao na temi mobitela, a vlasnik je kolekcije koja broji više od 2.200 mobitela.

Pametni telefon

Ćosić objašnjava da je Cooper te 1973. godine pozvao novinare na ulice New Yorka, koji su zabilježili njegov poziv s Motorolom DynaTAC. Nazvao je Motorolinog konkurenta Joela Engela u AT&T koji je također radio na projektu prvog mobitela, a s druge strane se čula samo tišina.

– Motorolini inženjeri na čelu s Martinom Cooperom projekt mobitela započeli su krajem 1972. godine, a cilj je bio postojeći automobitel prenijeti u manje kućište, koje će biti prenosivo. Ipak nakon što je početkom travnja 1973. predstavljen prvi mobitel na svijetu Motorola DynaTAC (Dynamic Adaptive Total Area Coverage), prošlo je još deset godina prije nego li je mobitel postao komercijalno dostupan. Prvi komercijalni telefonski poziv nakon Martina Coopera obavio je David D. Meilahn iz njegovog Mercedesa 380 SL iz 1983. godine, a poziv je uputio Bobu Barnettu, bivšem predsjedniku Ameritech Mobile Communications. Kad je 6. ožujka 1983. godine službeno predstavljena, cijena za Motorolu DynaTAC 8000x je bila 3.995 dolara, kaže Ćosić.

Iako je domovina mobitela, danas većina mobitela dolazi ne iz SAD-a, već s Dalekog istoka, točnije Koreje, Kine, Indije, Vijetnama. No, ne tako davno, današnja srednja generacija pamti da su im prvi mobiteli, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća bili oni iz Europe, od Nokie, Siemensa, Ericssona, Philipsa.

– Njemački Siemens mobitele je proizvodio 20 godina, od 1985. do 2005. godine. Proizveli su više od 100 modela, prvi model je bio Siemens C1, a onda su nestali sa scene, nakon što su svoj odjel s mobitelima 2005. godine prodali kineskom BenQ. Jedno kraće vrijeme, od 2006. do 2007. godine, proizvodili su se telefoni pod nazivom BenQ-Siemens, 30-ak modela, poput BenQ-Siemens C81 ili EF51, napominje Ćosić.

Korisnici tadašnjih mobitela sigurno se sjećaju modela Siemens C25 koji su imali mnogi, ili pak Siemensa S10 i S25 s ekranom koji prikazuje četiri boje. Siemens S3 Com bio je prvi GSM mobitel koji se pojavio u Hrvatskoj, u komercijalno pokrenutoj GSM mreži CRONET početkom veljače 1996. godine. Pojedini modeli Siemens mobitela nastali su u suradnji s drugim brendovima poput LG-a, Philips, HTC-a, Boscha, Sony Ericssona. Siemens SL45 imao je funkciju MP3 playera, a Siemens SX1, Symbian bio je »pametni telefon«. Danas Siemens mobitela na tržištu nema, osim u povijesnoj kolekciji Krunoslava Ćosića.

Nokia je drugi EU brend koji je u najboljim danima imao svaki drugi korisnik mobitela, a danas postoji samo u brojevima statističke pogreške. Ovaj brend, nekada sinonim za mobitele iz matične Finske, s prvim mobitelima krenuo je 1984. godine, u vrijeme kada se pojavio prvi mobitel na svijetu – Motorola DynaTAC 8000x. Poznata melodija Nokia Tunes, koju ćete čuti na početku videa o povijesti Nokijinih mobitela u periodu od 1984. do 2017. godine, potječe od španjolskog skladatelja Francisca Tárrege koji je davne 1902. godine skladao melodiju Gran Vals (u prijevodu veliki valcer). Nokia je nekoliko puta pokušala oživjeti suradnju, pokušavajući suradnju i s Microsoftom, ali sve je završilo neuspjehom i danas je Nokia samo uspješan proizvođač mrežne opreme za 5G mrežu, ali ne i popularan »mobitelni brend«.

Nestašica čipova

Sličan je slučaj i s Ericssonom. Tvrtka je osnovana 1876. godine, izvorno kao radionica za popravak telegrafske opreme. Bilo je to iste godine kada je Bell patentirao telefon. Ericsson je počeo proizvoditi telefonske aparate u roku od nekoliko godina, a prve telefonske aparate je izgradio 1878. godine. Stotinjak godina kasnije Ericsson je postao vodeći proizvođač mobitela. Iako još uvijek ima vodstvo u telefonskoj komunikacijskoj opremi uključujući 5G, proizvodnja mobitela prepuštena je tvrtki Sony Ericsson, a sada samo Sony.

Jednostavno rečeno, Europa nekada poznata po brendovima vrhunskih mobitela, danas je samo uvoznik mobitela, uglavnom s Dalekog istoka. No, nije to samo problem u mogućoj krizi na relaciji Kina – Tajvan. Pojavljuje se i novi problem – nestašica čipova, bitne komponente mobitela. Zbog više razloga tvornice ne mogu isporučiti dovoljan broj čipova kako bi se zadovoljile sve potrebe tržišta. Prvo se problem pojavio u autoindustriji, a nestašica čipova zahvatila je i ostalu e-industriju, pa i onu pametnih telefona. Neki od najvećih proizvođača mobitela s Dalekog istoka smanjuju proizvodnju, ali ne samo zbog čipova već i zbog manjeg interesa. Naime, nekada su se mobiteli kupovali ne samo zbog poboljšanih tehnoloških mogućnosti, već i zbog dizajna i atraktivnog izgleda. Danas kad mobiteli sliče jedan na drugi poput jajeta, jedino što ih razlikuje je plastična maskica. Koja se također uglavnom proizvodi u Kini.