Posljednjih desetljeća alergijske bolesti poprimile su epidemijski karakter i postale sve veći javnozdravstveni problem s obzirom na epidemiološke značajke, ali i zbog sve značajnijih socioekonomskih posljedica u pogledu povećanja troškova zdravstvene skrbi, gubitka produktivnosti i smanjenja kvalitete svakodnevnog života.

Više od 150 milijuna stanovnika EU-a boluje od kroničnih alergijskih bolesti. Procjenjuje se da će do 2025. godine više od 50 posto Europljana patiti od alergija, bez obzira na godine, socioekonomski status ili geografsko područje. Oko 45 posto pacijenata nikada niti ne dobije svoju dijagnozu vezano uz alergijske bolesti.

Širok spektar alergena

Spektar alergena vrlo je širok, a dijele se prema izvoru na aeroalergene, alergene hrane, lijekove, alergene prilikom uboda kukaca, kontaktne i profesionalne alergene.

U zraku se nalazi velik broj čestica različitog podrijetla, veličine i oblika, ovisno o mnogim čimbenicima, a među najznačajnijima su geografski položaj, klimatsko područje, strujanje zraka, nadmorska visina, blizina mora i rijeka, vegetacija, industrija, naseljenost područja i urbaniziranost.

U ukupnom broju čestica u zraku peludna zrnca i spore čine mali dio, ali su jedan od najsnažnijih prirodnih alergena današnjice. Peludna zrnca alergenih biljaka u svom sastavu imaju proteinske alergene koji mogu izazvati polinozu, odnosno peludnu hunjavicu koju karakterizira sezonski alergijski rinitis, sinusitis, konjuktivitis, a u nekih bolesnika pridružena je i astma.

Pelud mnogih alergenih biljaka prisutna je u zraku veći dio godine. Alergene biljke stvaraju pelud u velikim količinama i uglavnom se oprašuju vjetrom. Peludna zrnca biljaka koje se oprašuju vjetrom sitna su (20-40µm).

Biljke s alergenom peludi

Ovisno o broju alergena u peludnom zrnu, razlikuju se biljke sa slabo alergenom peludi – topola, vrba, bor, jela, platana, bukva, lipa te mnoge druge, zatim biljke s umjereno alergenom peludi – javor, jasen, grab, hrast, divlji kesten te biljke s jako i vrlo jako alergenom peludi – breza, čempresi, lijeska, maslina, joha, ambrozija, pelin, crkvina i vrste iz porodice trava.

U sjevernom dijelu Europe prevladava alergena pelud breze (Betula). Uz peludna zrnaca trava (Poaceae) i bjelogoričnih vrsta drveća, peludna zrnca breze su prisutna i na cijelom području središnje Europe. Trave, pelin (Artemisia) i ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) su tipične alergene biljke u istočnom dijelu Europe.

Za razliku od ostalog dijela Europe, na Mediteranu, zbog karakterističnih klimatskih značajki, prevladavaju alergene biljke iz porodice trava, čempresa (Cupressaceae) te svojte maslina (Olea) i crkvina (Parietaria).

Ambrozija na moru

Pelud ambrozije (Ambrosia sp.) smatra se najjačim prirodnim alergenom. Osim što proizvodi goleme količine alergena peludi, iznimno je štetan i za poljodjelstvo jer iz tla izvlači velike količine hranjivih tvari.

U Europi su tri velika područja zaražena ambrozijom: Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija. Brzina širenja ambrozije prema objavljenim podacima u Francuskoj, Austriji, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i dalje po Balkanu prema istoku iznosi više od 20 kilometara u radijusu godišnje.

Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije. Međutim, ambrozija se sve više širi i u ostale krajeve Hrvatske i prema obali Jadranskog mora, a sporadično se može naći i na otocima.

Procjenjuje se da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije povećati koncentraciju peludi ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine.

Peludni semafor

Osim stupnja alergenosti peludi, za pojavu simptoma alergijske reakcije vrlo su bitne i koncentracije peludi u zraku (broj peludnih zrna/m3 zraka). Budući da za mnoge vrste peludi nije moguće odrediti točan broj peludnih zrnaca potreban za razvoj simptoma, određen je raspon koncentracija za pojedine skupine peludi (pelud drveća, trava i korova).

Navedeni kriteriji koriste se za izradu peludnih semafora koji pokazuju trenutačno stanje na istraživanom području, zatim za izradu peludnih prognoza koje daju očekivano stanje na istraživanom području te peludnih kalendara koji grafički prikazuju peludni spektar u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena.

Peludni kalendar prikazuje informaciju o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste na određenom području. Izrađuje se uvijek za proteklu peludnu sezonu i mijenja se iz godine u godinu, ovisno o klimatskim čimbenicima.

Primjerice, naglo zatopljenje potaknut će raniji početak stvaranja i otpuštanja peludi u atmosferu, i antropogenim utjecajima – sadnji ili uklanjanju biljaka. Zato je za izradu što vjerodostojnijeg i točnijeg peludnog kalendara potreban dugogodišnji kontinuirani monitoring peludi na određenom području.

Sezonski simptomi alergije

Prisutnost peluda u zraku ograničena je na određeno razdoblje i specifična je za pojedinu biljnu vrstu pa se simptomi alergije na pelud javljaju sezonski i najizraženiji su kada je koncentracija peludnih alergena u zraku visoka.

Spektar peludi u zraku karakterističan je za određeno geografsko-klimatsko područje i ovisi o vegetaciji i topografiji tog područja, odnosno o lokalnoj i regionalnoj flori čiji je razvoj uvjetovan klimatskim i geografskim čimbenicima.

Sastav peludi u zraku predstavlja autohtonu i alohtonu floru područja jer se neke biljke zasađuju za reforestaciju, ukrašavanje parkova i ulica ili iz ekonomskih razloga. Meteorološki faktori imaju veliki utjecaj na koncentracije čestica u zraku, naročito atmosferska stabilnost, odnosno turbulentnost, smjer i brzina vjetra, temperatura te padaline.

Urbane sredine

Industrijalizacija i urbanizacija suvremenog društva uzrokuju porast onečišćenja u okolišu. Tako se uz onečišćenje zraka u velikim gradovima povezuje sve veći broj alergijskih bolesti dišnog sustava.

Naime, studije upućuju na mogućnost vezanja onečišćujućih tvari na peludna zrnca (osobito organskih tvari) koja postaju sklonija međusobnom povezivanju i povezivanju s drugim lebdećim česticama, što pridonosi većem stupnju alergenosti peluda i dužem zadržavanju većih količina peluda na određenom području.

Također, posljednjih godina brojne svjetske studije ističu pelud kao osjetljivi bioindikator reakcija biljaka na klimatske promjene koje se očituju u ranijem početku cvjetanja biljaka i rezultiraju produljenjem polinacijske sezone, povećanoj količini alergenog peluda u zraku, a time i dugotrajnijoj izloženosti osjetljive skupine stanovništva istim.

Monitoring peludi

Zbog svega navedenog aeropalinološka istraživanja provode se već godinama u većini europskih gradova i temelj su izrade peludnih prognoza i peludnih kalendara. Novija i modernija istraživanja, u kojima se koristi standardizirana volumetrijska metoda sakupljanja uzoraka peludi, započela su u Hrvatskoj 2002. godine uspostavljanjem mreže mjernih postaja za monitoring peludi kojoj je pridružen i grad Rijeka.

Današnju mrežu čine 22 mjerne postaje diljem zemlje, a monitoring provode zavodi za javno zdravstvo. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije od 2004. godine određuje vrste i koncentracije peludi u zraku grada Rijeke uz financijsku potporu Grada Rijeke, a podaci se objavljuju na internetskim stranicama Zavoda i grada Rijeke, zatim na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i na portalu Plivazdravlje, kao dio prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda te ostalim sredstvima javnog informiranja.

Autorice: mr. sc. Nikolina FURLAN, dipl. san. ing. i  mr. sc. Itana BOKAN VUCELIĆ, dipl. ing. biol

mr. sc. Nikolina FURLAN, dipl. san. ing./Foto: Marketing

mr. sc. Itana BOKAN VUCELIĆ, dipl. ing. biol, Foto: Marketing