Krajem godine u Zagrebu će ponovo biti održan veliki »samit« gaming industrije, i to na deset tisuća četvornih metara, s više od 50 sudionika, 8-satni live streaming dnevno i očekivanim posjetom od 50.000 ljudi.

Zadnja takva manifestacija održana je u Zagrebu prije pandemije, 2019., a sada organizatori najavljuju veliki povratak.

Povratak sa stilom

Novo izdanje sajma Reboot InfoGamer powered by A1 na Zagrebačkom velesajmu održavat će se od 9. do 12. studenoga, kao i 12. sezona Adria Lige, regionalnog natjecanja u gamingu.

– Da, neki od takvih sajmova gaming industrije prestali su u međuvremenu postojati, poput onoga u Los Angelesu, ali mi se vraćamo u velikom stilu. Svatko se može nadati velikom spektaklu, zato očekujemo velik broj posjetitelja, najavio je Damir Đurović iz Reboota.

Inače, hrvatska gaming industrija u 2022. uprihodila je više od 60 milijuna eura s 10 posto većom ukupnom dobiti nego 2021.

Unatoč izazovnim gospodarskim i ekonomskim trendovima, zaposlenost u nacionalnoj industriji proizvođača računalnih igara porasla je za 17 posto u odnosu na 2021., što je porast od čak 87 posto u usporedbi s 2019. godinom.

Podaci su to najnovijeg istraživanja o hrvatskoj industriji proizvođača računalnih igara koje je proveo Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara u suradnji s A1 Hrvatska.

Žena 30 posto

Istraživanje je također pokazalo kako u hrvatskoj gaming industriji radi 30 posto žena, što je više od europskog prosjeka koji je u 2021. iznosio 24 posto.

Za neprogramerskim zanimanjima (crtači, animatori i sl.), koja čine oko 75 posto industrije i dalje postoji podjednaka potražnja. Kako bi pružilo sveobuhvatniji uvid u stanje nacionalne gaming industrije, drugo istraživanje ovoga je puta uključilo više od 50 obrta i poduzeća iz inkubatora PISMO powered by A1 iz Novske.

– Hrvatska gaming industrija nastavila je rasti i u 2022. zahvaljujući kreativnosti i inovativnosti talentiranih profesionalaca te sve većem broju domaćih razvojnih timova koji osvajaju pozornost publike diljem svijeta.

Veseli nas činjenica da je Hrvatski audiovizualni centar od 2021. pokrenuo javno financiranje videoigara, posebno kada znamo da se time može pohvaliti još samo devet članica Europske unije.

Naime, smatramo kako proizvodnja videoigara treba dobiti vlastiti podrazred u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, čime će se olakšati buduće analize i unaprijediti donošenje relevantnih politika za daljnji poticaj industrije, istaknuo je Vladimir Bogdanić, član Odbora Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.

Prvak Nanobit

Za širu zajednicu važan je i podatak kako su nacionalni proizvođači računalnih igara svjesni odgovornosti koju imaju prema zaljubljenicima u videoigre pa tako njih 60 posto do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71 posto gaming studija s multiplayer igrama do tada planira imati i mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.

– Nismo u prihodima nadmašili rekordnu 2020. kada su zbog pandemije svi bili doma i igrali, pa su za oko jedan posto manji u odnosu na 2021., ali je zato ukupno dobit veća, za oko 10 posto i najviša dosad, rekao je na predstavljanju analize Bogdanić.

U ukupnim prihodima s najvećih 55 posto sudjeluje Nanobit, koji je prvi i s udjelom u zaposlenosti od 24 posto ili njih 121, no tvrtka, koja je u 2022. ostvarila najveće prihode od 7,6 milijuna eura, mala je po veličini sa svega 14 zaposlenih – Pine Studio, koja je prva i po dobiti za tu godinu od 5,8 milijuna eura, što je i više od svih drugih zajedno.

– Jednostavno su imali dobru igru s malim timom, i rasturili, rekao je Bogdanić.