Protekle dvije (pandemijske) godine financijska tržišta razvijenih zemalja obilježile su rekordno niske kamatne stope i izdašne mjere fiskalne politike koje su uvjetima značajnog pada osobne potrošnje potaknule mnoge ljude da višak raspoloživog kapitala na neki način „oplemene“. S obzirom na trend nije čudno što se velik dio njih odlučio svoju sreću okušati na tržištu kriptovaluta, koje se činilo dovoljno potentnim za „okrenuti lovu“, ali i pružiti i određenu vrstu zabave, posebice u periodima lockdowna.

Kako se tad do novca moglo jeftino doći diljem svijeta, a dobar dio ljudi ga nije imao gdje potrošiti, financijska tržišta su cvjetala, no to nije moglo trajati dovijeka. Iako smo daleko od načina života prije pandemije, određene stvari su se vratile u normalu, a neke su došle i na naplatu što je posljedično imalo negativan utjecaj i na samo tržište kriptovaluta čiji se trend pada cijena s kraja prošle godine preselio se na 2022., velikim dijelom zbog objave američkih Federalnih rezervi da planiraju poduzeti agresivnije mjere za borbu protiv inflacije, čije su stope najveće u gotovo četiri desetljeća, barem što se SAD tiče.

Kada se u jednadžbu dodaju i problemi u Kazahstanu kao sili u kojoj se masovno “rudari”, koji je nakratko čak bio ostao bez Interneta, nije čudno što tržište posljednjih desetak dana uglavnom bilježi gubitke. Siječanj je ionako u prošlosti često bio “sezonski slab” period za bitcoin čija je cijena u jednom trenutku pala na $39,796.57 američkih dolara prije nego što se stabilizirala na nešto iznad 41,000.

Usprkos blagoj rekuperaciji, bitcoin je imao niz od šest „crvenih“ dana, a izgubio je oko 40 posto vrijednosti u odnosu na vrhunac u studenom kada se razmjenjivao po gotovo 70.000 dolara. Slično su sudbinu doživjele i druge kriptovalute što nije čudno s obzirom da je u odnosu na vrhunac iz studenog s tržišta „izbrisano“ otprilike milijardu dolara.

No, većina “igrača” s Wall Streeta i američkih financijskih stručnjaka smatra da se bitcoinu dobro piše, a neke prognoze ozbiljnih brokera o njegovom rastu djeluju kao znanstvena fantastika. No, kao znanstvena fantastika zvučalo je i prije deset godina kad je bitcoin vrijedio 1 dolar da bi ikad mogao “potegnuti” do vrijednosti od 68 tisuća dolara koliko mu je iznosila najveća vrijednost.

Zach Pandl, suradnik i voditelj devizne strategije u Goldman Sachsu, u istraživačkoj bilješci predvidio je da će se bitcoin sve više natjecati sa zlatom kao “skladište vrijednosti”  te da bi u roku od pet godina mogao dosegnuti vrijednost od 100.000 dolara.

Reputacija Bitcoina kao digitalnog skladišta vrijednosti sličnog zlatu potaknuta je inflacijom koja je pogodila gospodarstva diljem svijeta tijekom prošle godine. Paul Tudor Jones, slavni manager hedge fondova čvrsto je stavio bitcoin na kartu investitora s Wall Street kada ga je ne tako davno nazvao “najbržim konjem koji je pobijedio inflaciju” ističući oskudicu putem fiksne ponude od 21 milijun kovanica, njegovu digitalnu trajnost i dostupnost, kao i njegovu otpornost na cenzuru.

Hong Fang, izvršni direktor kripto mjenjačnice Okcoin, smatra kako bitcoin ima superiornije monetarne kvalitete od zlata, te da nakon što dosegne kritičnu masu usvajanja kao skladište vrijednosti, ima ogroman potencijal da preraste u globalnu rezervnu valutu i univerzalnu obračunsku jedinicu.

Izvršni direktor MicroStrategyja, Michael Saylor predvidio je da bi cijena bitcoina na kraju mogla doseći 6 milijuna dolara što iz trenutne perspektivne djeluje previše optimistično, no s bitcoinom se nikad ne zna. Toliko je puta iznenadio, pozitivno i negativno, da je sve moguće.