Današnja generacija mladih ljudi stalno je fokusirana na ekrane kroz koje stvaraju svoje »digitalne identitete/blizance« i često žive u svijetu u kojem se digitalni svijet ne razlikuje od stvarnog, odnosno fizičkog. Često je mnogima onaj digitalni svijet i puno važniji od onog stvarnog.

Osim mlađe generacije, ni ona starija ne može više izbjeći sve prednosti digitalnog svijeta pa sve češće zanemaruje stvarne opasnosti koje tu vladaju. Oni malo stariji, ali ni to nije pravilo, najčešće osvijeste da je i to stvarni svijet kada budu prevareni kupujući ili prodajući nešto putem interneta ili tražeći životnog partnera.

Kako je povezanost medija i tehnologije sve snažnija, stvaraju se i veliki problemi u komunikaciji koji donedavno nisu bili poznati, jer umjetna inteligencija sve je savršenija.

Futurolozi imaju pred sobom brojna pitanja, od onih tko će u budućnosti određivati što je istina, i može li nam umjetna inteligencija pomoći da prepoznajemo lažne vijesti, ili ih ona zapravo sama stvara. Sve su brojnije rasprave o metaverzumu koji nas, ako se poveže s umjetnom inteligencijom i »deepfakesom«, vodi u budućnost u kojoj iluzija ili čak i laž može postati istina u koju će mnogi povjerovati.

Društvo postistine

– Još uvijek živimo u tzv. društvu postistine i jedno od najčešćih pitanja koje dobijem je tko će u budućnosti određivati što je istina? Lažne vijesti bit će sve veći problem kako metaverzum i umjetna inteligencija postaju sve veći dio medijske industrije, ali ništa nije jednosmjerno.

Možda nam aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji mogu pomoći da prepoznamo lažne vijesti, nešto poput digitalnog asistenta koji bi nam pomogao da kritički razmišljamo, ističe futurologinja Sofie Hvitved, voditeljica Odjela medija u Institutu za studije budućnosti Kopenhagen koja dolazi na poslovnu konferenciju Future Tense, koja će biti održana sredinom svibnja u Zagrebu.

Ona napominje da su metaverzum i umjetna inteligencija među najvećim trendovima u medijima koji nas čekaju u idućih nekoliko godina. Ti se alati, doduše, u drugim industrijama već koriste.

Već danas internet je donio brojne probleme, ali još više prednosti, a kada bismo ga uspoređivali s nekim prirodnim pojavama, on je baš poput vatre – postao je dobar sluga, ali loš gospodar.

Uza sve prednosti interneta, postavlja se i pitanje što se može dogoditi ako internetski signal odjednom nestane. Istina, u istom trenutku mogu prestati sve digitalne laži i manipulacije, ali u istom trenutku može nastati i kolaps cijelog sustava, od prometa, bankarstva, zdravstva, medija do društvenih mreža koje su mnogima postale – način života.

Budući da je Hrvatska postala sastavni dio EU-a (osim po standardu građana), može se očekivati da će sve svjetske tehnološke novotarije biti primijenjene odmah kada postanu komercijalne, pa tako i one o očuvanju internetskog signala. Naime, jedna od najvažnijih stvari je upravo stalna prisutnost internetskog signala koji će neprestano povezivati uređaje oko nas, što donosi brojne koristi, a osobito je bitna za sigurnost ljudi koji bi uvijek trebali moći imati signal kada su u pitanju »ozbiljne« životne situacije.

Premijera u nas

Najveće svjetske tehnološke kompanije koje su prisutne u Hrvatskoj idu korak dalje, pa se tako i neki od »premijernih« svjetskih tehnoloških događanja odvijaju baš u nas. Najbolji primjer za to je jedna od tehnološih inovacija – nezemaljska mreža (non-terrestrial network – NTN) sa satelita ili iz stratosfere koja će se koristiti za uspostavu i održavanje veze s pametnim telefonima korisnika, ili sa spasilačkim timovima na terenu, te bi tako zamijenila konvencionalnu zemaljsku infrastrukturu ako ona bude izvan funkcije.

Tako su stručnjaci iz Intelsata zajedno sa stručnjacima iz Deutsche Telekoma pokazali i praktičnu tehničku izvedivost ovog novog izazova. Naime, tijekom testiranja u Puli, 5G veza je, prvi put u svijetu, ostvarena besprijekorno preko različitih mrežnih slojeva u stratosferi, prema svemiru i natrag. U tom procesu, mobilna usluga pružena iz stratosfere bila je povezana preko satelita i njihove zemaljske infrastrukture do prijenosne zemaljske mreže ili izravno do zemaljske stanice.

Prijenos podataka započeo je standardnim 5G mobitelom, a tijekom testiranja u zračnom prostoru iznad Pule postigao je podatkovne brzine do 200 Mbit/s. Korištenje satelitske mreže prije svega pruža alternativu za pomoć žrtvama katastrofa u ekstremnim situacijama i olakšava traženje pomoći, izvještavanje o stanju na terenu i rad spasilačkih službi. Forma i sadržaj interneta sve su više povezani, a tehnološke inovacije vode nas prema budućnosti kakvu ne možemo ni zamisliti.

– Najveći tehnološki pomaci nisu došli iz linearnog načina razmišljanja. Potrebna je hrabrost da mislite drukčije, vidite dalje i djelujete u skladu sa svojom vizijom.

Zamislite što bismo propustili da je Ford slušao svoje suvremenike koji su htjeli samo bržeg konja, da se Tesla zadovoljio samo poboljšanjima postojećeg, a ne stvaranjem dotad nezamislivog, da je Jobsa obeshrabrila skepsa prema »džepnoj glazbi« i skeptici koji su odbacili mogućnost uspjeha pametnih telefona s ekranom osjetljivim na dodir, kaže Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog telekoma.

Futurolozi mogu predviđati budućnost, ali je činjenica da sve dobre kao i »loše« strane interneta treba prihvatiti kao dio tehnološke povijesti određenog trenutka, u kome digitalne laži i manipulacije mogu prestati u trenutku – kada »nestane« internetski signal.