Novo istraživanje

U trenucima dosade beskrajno skrolate kroz videa na mrežama? To može pogoršati vaš problem

T.I.

Foto iStock

Foto iStock



Beskrajno skrolanje videozapisima na društvenim mrežama za mnoge je uobičajeni lijek protiv dosade. Novo istraživanje, međutim, pokazuje kako ova navika čini problem još gorim.


“Naše istraživanje pokazuje da, iako ljudi premotavaju ili preskaču videozapise kako bi izbjegli dosadu, ovo ponašanje zapravo povećava dosadu”, rekla je glavna autorica studije, dr. Katy Tam sa Sveučilišta Toronto u Scarboroughu za CNN.


Dodaje da je na dohvat ruke široki spektar zabave. No iako je za pretpostaviti da je ljudima sada manje dosadno nego ranije, istraživanje pokazuje rastući trend dosade kod mladih.




“Ovo je zabrinjavajuće jer je dosada povezana s negativnim mentalnim zdravljem, učenjem i ponašanjima poput depresije, slabijih ocjena, pa čak i sadističke agresije“, rekla je dr. Tam.


Istraživači su izveli dva eksperimenta na oko 1.200 ljudi. U prvom ispitivanju sudionici studije imali su dva iskustva gledanja. Sudionici su gledali 10-minutni video bez opcije prebacivanja ili premotavanja unaprijed, a zatim su imali 10-minutno razdoblje u kojem su mogli prelaziti između sedam 5-minutnih videa. U drugom eksperimentu, sudionici su gledali 10-minutni video u jednom krugu, su drugom krugu im je dopušteno premotavanje unaprijed ili unatrag kroz 50-minutni video.


Sudionici su predvidjeli da će im biti manje dosadno s opcijom prebacivanja ili premotavanja unaprijed za oba eksperimenta, ali su nakon toga izvijestili da im je gledanje jednog videa do kraja bilo zanimljivije, zadovoljavajuće i smislenije.


“Dosada je usko povezana s našom pažnjom. Dosadno nam je kada postoji jaz između toga koliko smo angažirani i koliko želimo biti angažirani. Kad se ljudi stalno prebacuju kroz videozapise, ne bave se u potpunosti ni jednim videozapisom i umjesto toga traže nešto zanimljivije”, tumači autorica.


Dr. Pamela Rutledge, direktorica Centra za istraživanje medijske psihologije komentira kako dosada može biti i motivirajuća i ne treba biti stigmatizirana.


“Iako neki ljudi poistovjećuju dosadu s lijenošću ili nedostatkom ambicije, ona može imati i pozitivne i negativne učinke. Dosada je, kao i sve negativne emocije, signal koji nas motivira da promijenimo ono što radimo. U tom smislu je zdrava”, tumači dr. Rutledge.


“Ne žurite prije nego što pritisnete gumb za premotavanje unaprijed ili preskakanje i pronađite načine da ostanete usredotočeni dok gledate videozapise. Baš kao što plaćamo za impresivno iskustvo u kinu, užitak često proizlazi iz bavljenja sadržajem, a ne listanjem kroz njega“, kaže ova znanstvenica, navodeći da ljudi trebaju biti svjesniji načina na koji koriste sve vrste medija.


“Obratite pozornost na svoje raspoloženje tijekom korištenja medija kako biste mogli prepoznati kada pozitivno iskustvo postaje negativno”, dodala je.