Svojom Chang’e 5 lunarnom misijom Kina je potkraj 2020. godine postala treća zemlja nakon SAD-a i Sovjetskog Saveza koja je uspjela prikupiti uzorke tla s Mjeseca. I prva kojoj je to uspjelo nakon davne 1976. godine.

Chang’e 5 donio je s Mjeseca kilogram i 731 gram materijala s Mjesečeve površine i prema zajedničkom priopćenju Kineske nacionalne svemirske uprave i državne agencije za atomsku energiju, čini se da taj uzorak sadrži skoro pa senzacionalni  pronalazak.

Naime, u njemu je pronađen novi mineral kojeg su nazvali „Changesite“. Riječ je o bezbojnom prozirnom stupčastom kristalu. Koliko je njegovo izdvajanje bio „numizmatički“ precizan posao sugerira činjenica da je pronađen samo jedan komadić radijusa od tek 10 mikrona. Treba napomenuti da je to tek šesti ovi mineral otkriven na Mjesecu.

Ovo pretraživanje uzorka  također je dalo prve brojke oko koncentracije helija-3 u Mjesečevoj prašini, što je Kinezima mnogo važnije od (simboličkog) otkrića novog minerala.

Helij-3 se smatra vrlo obećavajućim potencijalnim gorivom za nuklearnu fuziju. S dva protona i samo jednim neutronom, jedinstven je kao jedini poznati stabilni izotop bilo kojeg elementa koji ima više protona nego neutrona. Teoretski, reakcija fuzije deuterija/helija-3 oslobodila bi 164,3 megavat-sata energije po gramu helija-3.

Ogromna je prednost helija-3 pri tome što ni on ni njegov nusprodukt nakon reakcije – za razliku od urana – nisu radioaktivni.

Ima i loša vijest,  fuzijski reaktor za helij-3 morat bi raditi na puno višim temperaturama od današnjih reaktora što je uvijek tehnološki izazov, a na Zemlji je toliko rijedak da se o njegovoj široj primjeni zasada ne može ni razmišljati. Zanimljivo, glavni način njegova dobivanja trenutno su stare bojeve glave nuklearnog oružja u kojima se tricij raspao pa je helij-3 neka vrsta nusprodukta. Na ovaj način uspijeva ga se ekstrahirati oko 15 kilograma godišnje.  Kao takav je i vrlo skup. Cijena mu je po gramu gotovo 20 tisuća dolara.

Sve to ukazuje da je helij-3 savršeni kandidat za „rudarenje“ na Mjesecu. Kinezi to već dugo tvrde, konkretno šef kineskog programa istraživanja Mjeseca Ouyang Ziyuan, koji je još prije 15 godina rekao „svake godine tri misije space shuttlea mogle bi donijeti dovoljno goriva za cijelu ljudsku rasu.” Procjenjuje se da na Mjesecu ima između milijun i 5 milijuna tona helija-3, dok na Zemlji svega 15 tona. Prema izračunima 100 tona helija-3 godišnje bilo bi dovoljno da se zadovolje energetske potrebe današnjeg svijeta.

I dok su Kinezi optimistični po tom pitanju, dapače jedan od strateških ciljeva kineske eksploatacije Mjeseca je pronalaženje potencijalnog nuklearnog goriva na Mjesecu, postoji skepsa u znanstvenim krugovima na Zapadu. Doduše, Kina nije objavila koncentraciju helija-3 u svojem uzorku materijala s Mjeseca, ali on se smatra preniskim za isplativu eksploataciju. Pretpostavlja se da bi trebalo preraditi 150 tona materijala da bi se izvukao jedan gram, i onda to još treba prevesti na Zemlju. Doduše, nije isključeno da Kinezi sad iz svog uzorka znaju nešto što drugi ne znaju. Ostaje da se vidi. Ambiciozni kineski planovi za Mjesec donijet će brzo nova otkrića. Nakon objave novog minerala i koncentracija helija-3 Kineska nacionalna svemirska uprava objavila je državno odobrenje za sljedeće tri lunarne misije Chang’e 6, 7 i 8, za koje se očekuje da će početi lansirati već 2024. godine.