
Foto: iStock
Treba napomenuti da ovo nije uska niša, koja obuhvaća manji dio uvoza SAD-a iz Kine. Upravo suprotno, analitičari procijenjuju da se iza 20 šifri roba koja pokrivaju veliku paletu elektronskih proizvoda zapravo krije gotovo četvrtina izvoza iz Kine u SAD
povezane vijesti
Kao što smo već pisali, u slučaju objave carinskog rata cijelom svijetu, s novim predsjednikom SAD-a se nikad ne zna. Čvrsta i nepokolebljiva proklamacija o carinama saveznicima i neprijateljima „koji desetljećima iskorištavaju SAD“ ujutro, popodne se može pretvoriti u odlučno možda.
Tako je i odluka od ridikuloznih 145 posto carina na robu iz Kine, nakon što tamošnje vlasti nisu ostale impresionirane i odvalile protumjeru od 125 posto na uvoz američkih proizvoda, dobila prvu iznimku, a bit će toga još.
Sve su analize sugerirale da će ovim carinama prema Kini posebno biti pogođeni tehnološki divovi, posebice Apple koji svoj glavni proizvod nikad nije ni proizvodio u SAD-u, niti to ima namjeru čak i u drastično promijenjenim globalnim trgovinskim odnosima. Rekli bismo, SAD je iz niza razloga zadnja država gdje bi Apple proizvodio iPhone.
S prijetnjom da proizvodi i usluge tehnoloških divova poskupe drastično za američke građane, činjenicom da je SAD i dalje ovisan o uvozu čipova s Dalekog istoka i s očitim pritiskom od strane Applea i drugih tehnoloških divova koji vuku milijarde u SAD na osnovu proizvodnje u dalekoistočnim zemljama, Donald Trump je popustio.
I to jako. Naime, američka Uprava za carine i zaštitu granica objavila je dugu listu proizvoda proizvedenih u Kini za koje ne vrijedi odluka o 145 posto carinske stope. Iz niza šifri robe kriju se mobiteli, monitori, modemi, flat ekrani, snimači, ruteri, flash memorije, diode, tranzistori, posebno važni poluvodički proizvodi, odnosno čipovi i ostale elektronske „potrepštine“ i dijelovi koji se uglavnom ne proizvode u SAD-u. Ili se ne proizvode u količinama da zadovolje potrebe domaćeg tržišta.
Nigdje ne piše da ove iznimke vrijede samo za elektronsku robu koje američke tvrtke proizvode u Kini, pa će onda očito i mobiteli kineskih tvrtki poput Xiaomija biti pošteđeni visokih carina. No, to ne znači da su skroz privilegirani. Trumpova administracija je ranije odrezala carinu od 20 posto za svu kinesku robu i ta će stopa biti i dalje primjenjivana i za elektroničke proizvode.
Treba napomenuti da ovo nije uska niša, koja obuhvaća manji dio uvoza SAD-a iz Kine. Upravo suprotno, analitičari procjenjuju da se iza 20 šifri roba koja pokrivaju veliku paletu elektronskih proizvoda zapravo krije gotovo četvrtina izvoza iz Kine u SAD.